Gospodarstvo i dalje u recesiji

Iako se u prvih pet mjeseci bilježe pozitivni trendovi u industriji, trgovini na malo, turizmu i robnom izvozu koji daju određeni optimizam, oni su nedovoljni da bi ozbiljnije sugerirali izlazak iz sadašnje gospodarske situacije, kazala je Belošević-Matić.

Navela je i kako su pojedine ekonomske varijable nakon pet godina realno manje od 12 do 40 posto. Tako je BDP realno manji za više od 12 posto, industrijska proizvodnja za 18 posto, promet u trgovini na malo više od 16 posto, građevinarstvo 38 posto, robni izvoz za 6,8 posto, zaposlenost za 12 posto, uz povećanje nezaposlenosti za čak 46 posto.

Deficit proračuna je istodobno veći više od šest puta, a javni je dug zbog toga dinamično rastao i veći je 14 posto, kao i bruto inozemni dug koji je porastao za 12 posto i prelazi razinu ostvarenog BDP-a u svakoj od posljednjih pet godina, i to svake godine sve više, kazala je.

Realni sektor, za razliku od bankarskog, i dalje prati nelikvidnost, iako se polako formira stagnantni trend.

Transmisija novca prema privatnom sektoru ostaje slaba te se na godišnjoj razini i dalje realizira pad kredita i kod stanovništva i kod trgovačkih društava, tako da u tome jedino sektor država bilježi rast.

Opće stanje gospodarstva, istaknula je Belošević Matić, najbolje ilustriraju podaci o stanju na tržištu rada koji se pod sezonskim utjecajem tijekom godine tek ublažavaju.

Naime, u svibnju ove godine broj zaposlenih je na godišnjoj razini manji za 2,4 posto, uz pad nezaposlenih od 1,7 posto, dok je aktivno stanovništvo manje za 2,3 posto.

Belošević-Matiće je ocijenila kako se hrvatsko gospodarstvo izgubilo u procesu tranzicije, zarobljeno je dugogodišnjim dubiozama te kako su problemi primarno strukturne prirode.