HEP Grupa do 2016. godine planira u izgradnju novih i revitalizaciju postojećih objekata uložiti više od 27 milijardi kuna, smanjiti broj zaposlenih za oko 3.000, a kroz provedbu plana restrukturiranja postići uštedu u poslovanju od oko 2,2 milijarde kuna, rekao je na današnjem predstavljanju Programa rada Uprave HEP-a od 2012. do 2016. godine predsjednik Uprave Zlatko Koračević.
Koračević je kazao da se, nakon poskupljenja u svibnju ove godine, za sada ne očekuje daljnje povećanje cijene električne energije, ali i da je ona rezultat troškova energenata pa će o njihovom kretanju i ovisiti.
Prema programu HEP do 2016. u revitalizaciju postojećih objekata planira uložiti 2,1 milijardu kuna, a vrijednost nove izgradnje (npr. TE Plomin C, HE Ombla, HE Kosinj-Sinj i dr.) procjenjuje se na više od 25,2 milijarde kuna.
Ta bi ulaganja HEP financirao s 12 milijardi kuna vlastitih sredstava, još oko 9 milijardi kuna iznosi potencijal kreditnog zaduženja, a preostali dio investicija financirao bi se iz buduće dobiti te kroz zajednička ulaganja s partnerima.
Provedba plana restrukturiranja, koja je sadržana i u programu rada Uprave, u konačnici bi trebala rezultirati energetskom neovisnošću Hrvatske u 2017. godini, kada bi Hrvatska od jedne od najvećih uvoznica, postala izvoznica energije, istaknuo je Koračević.
Koračević je istaknuo da bi u termoelektrane (TE) mogli ulagati i inozemni partneri, no oni bi iz ulaganja u hidroelektrane (HE) bili isključeni, s obzirom da se radi o projektima koji se koriste nacionalnim prirodnim resursima. Stoga bi partneri u ulaganjima u HE mogli npr. biti domaći mirovinski fondovi ili sami građani.
Jedan od rizika provedbe tog plana je otežani pristup odgovarajućim tržištima za financiranje investicijskog ciklusa, što ovisi i o kreditnom rejtingu države. No, prilikom nedavnog sniženja kreditnog rejtinga Hrvatske agencija Standard & Poor’s odlučila je ne spustiti i rejting HEP-u, što znači da su međunarodna tržište prepoznala ozbiljnost plana restrukturiranja, kazao je Koračević.
Ukupne uštede predviđene planom restrukturiranja procjenjuju se na oko 2,2 milijarde kuna do 2016., a samo trošak radne snage za gotovo 737 milijuna kuna, uslijed smanjenja broja zaposlenih.
Broj zaposlenih u HEP-u ove bi godine trebao biti manji za 350, a najveći odljev očekuje se 2013., kada bi iz tvrtke trebalo otići 1.500 radnika. U 2015. planiran je odlazak 650, a u 2016. još oko 500 zaposlenika HEP-a.
Pritom Koračević ističe da u tom broju najveći udio ima prirodni odljev, odnosno odlazak u mirovinu (više od 2.000). Dio radnika otišao bi uslijed odvajanja non-core tvrtki, dok se broj otkaza iz poslovno uvjetovanih razloga procjenjuje na oko 350, a Koračević najavljuje i zapošljavanje 500-tinjak novih, mladih stručnjaka.
Rekao je i kako očekuje da HEP ovu godinu završi s pozitivnim rezultatom poslovanja, odnosno dobiti, kao i da Uprave i zaposlenici ostaju pri stavu da se u privatizaciju HEP-a ne ide.
Upitan pak koliko je HEP realizirao od planiranih 3 milijarde kuna ulaganja u ovoj godini, naveo je da je oko 70 posto radova na tim projektima završeno, ali da će zbog prirode poslova neki od njih biti realizirani u 2013.
