Rat na Bliskom istoku rezultirao je energetskim poremećajima i rastom cijena goriva diljem Europe, a Hrvatska je među zemljama koje to najjače osjećaju.
Jedno točenje od 50 litara dizela danas košta gotovo 18,5 eura više nego u travnju prošle godine i oko 34 eura više u odnosu na prije 10 godina, pokazuje analiza platforme za usporedbu cijena Shoptok.hr.
Početkom travnja 2026. litra dizela stoji 1,73 eura, a litra benzina 1,62 eura; takve cijene još nisu na razini rekordnih iz 2022. koje su bile potaknute ratom u Ukrajini, no građani bi svejedno mogli osjetiti razliku u svojem budžetu.
Usporedba s prošlosti ilustrira koliko se situacija promijenila. U travnju prošle godine litra benzina koštala je 1,47 €, a dizela 1,36 €, što je 15, odnosno 37 centi jeftinije nego danas. Ako se pomaknemo desetljeće unatrag, u travanj 2016., benzin smo plaćali 1,16, a dizel 1,05 € po litri.
Izraženo u konkretnim iznosima, razlika postaje vidljiva; punjenje rezervoara od 50 litara dizela danas će vas doći otprilike 86,50 €, što je gotovo 18,5 € više nego u travnju prošle godine i oko 34 eura više nego u travnju 2016.
Za vozače koji toče benzin, punjenje istog rezervoara danas iznosi oko 81 euro, naspram 73,50 eura lani i 58 prije 10 godina. U tom razdoblju povećao se standard hrvatskih građana, ali on je praćen i konstantnim rastom cijena.
Sve to dolazi u trenutku kada Hrvatska bilježi najvišu inflaciju u eurozoni od 4,7 posto prema Eurostatu, dok eurozona kao cjelina bilježi 2,5 posto. Kategorija energije, razumljivo, pri tome raste najbrže, 11,3 posto na godišnjoj razini.
Dodatni teret nosi i starost voznog parka. Prema posljednjim javno dostupnim podacima, prosječna starost osobnog automobila u Hrvatskoj iznosi 13,35 godina, što nas ponovno svrstava među zemlje sa starijim voznim parkovima u Europskoj uniji.
Stariji automobili u pravilu troše više goriva, što znači da je stvarni trošak za mnoge vozače i viši od procijenjenog prosjeka. Uz to, na cestama se vozi gotovo dva milijuna automobila na 1,44 milijuna kućanstava, što znači da se trošak goriva tiče skoro svakog doma i vidljiv je svaki put kad stignemo na pumpu.
Prema podacima koje donosi Energetski institut Hrvoje Požar, u 2024. godini dostignuta je rekordna potrošnja energije u prometu od 115 petadžula. To jasno sugerira da Hrvati voze više nego ikad, a sada i sve skuplje, u automobilima koji su stariji u odnosu na ostatak Europe.
Sve u svemu, čini se izvjesnim kako hrvatske građane čekaju nova izazovna vremena u kontekstu raspolaganja kućnim budžetima; aktualne mjere stupile su na snagu 24. ožujka u trajanju od dva tjedna, a tek treba vidjeti koliko će točno sukob na Bliskom istoku trajati i kako će krojiti cijene.
