Rok je bio do 7. lipnja ove godine, a prema objavljenim podacima, Direktivu je u nacionalno zakonodavstvo prenijelo samo pet država članica: Italija, Slovačka, Malta, Litva i Grčka, prenosi N1.
Španjolska je ostvarila ograničen napredak, Njemačka je odgodila primjenu do početka 2027., a status Francuske je nedefiniran.
Ružić najavio transparentnost plaća od 2027.
Ni Hrvatska nije ispoštovala rok EU-a. Ministar rada Alen Ružić prije nekoliko dana istaknuo je da je Ministarstvo izradilo metodologiju za procjenu radnih mjesta, dostupnu poslodavcima, koja bi trebala poslužiti kao polazište za analizu plaća prema vrsti radnog mjesta, spolu i svim dodacima na plaću.
Radnici će, prema najavljenom modelu, moći zatražiti podatke od poslodavca, a ako se utvrđene razlike ne isprave, predviđena je mogućnost pokretanja upravnog postupka radi ostvarivanja prava na pravičnu plaću.
Direktiva se počinje uvoditi 2027., dok je 2028. predviđena kao godina prilagodbe i prikupljanja podataka, a izvještavanje će se provoditi 2029. godine za 2028.
Kako je istaknuo, razlika u plaćama žena i muškaraca u Hrvatskoj iznosi 6,6 posto, dok je prosjek Europske unije 11,1 posto.
I Britanci za transparentnost plaća
No, iako Ujedinjeno Kraljevstvo više nije u Europskoj uniji, ima najveći udio oglasa za posao s informacijama o plaći na Indeedu otkako su podaci započeli početkom 2020. U siječnju 2020. udio je u UK-u iznosio 40%, dok je Francuska imala drugi najveći udio s 20% među pet najvećih europskih gospodarstava, uz Nizozemsku.
Britansko Povjerenstvo za ravnopravnost i ljudska prava (EHRC) predložilo je da poslodavci moraju odgovarati na zahtjeve radnika za informacijama o plaćama kako bi se smanjila diskriminacija na radnom mjestu.
Prema prijedlogu, poslodavci bi morali u određenom roku dostaviti podatke o osnovnim plaćama kolega, njihovom radnom vremenu i razlikama u primanjima. Informacije bi uključivale i bonuse, prekovremeni rad, dodatke za smjenski rad te plaće povezane s radnim učinkom, piše BBC.
Trenutačno, poslodavci u Ujedinjenom Kraljevstvu nisu obvezni odgovoriti na takve zahtjeve zaposlenika.
Poslodavci više ne bi smjeli pitati za prethodnu plaću
EHRC također predlaže zabranu pitanja o trenutačnoj ili prethodnoj plaći kandidata tijekom zapošljavanja. Cilj je spriječiti da se ranije nejednakosti prenose na nova radna mjesta.
Direktor EHRC-a John Kirkpatrick upozorio je da se određivanjem plaće na temelju prethodnih primanja može nastaviti obrazac diskriminacije.
Poslodavci bi i dalje mogli nuditi konkurentne plaće, ali one ne bi smjele pridonositi nejednakom postupanju prema zaposlenicima, istaknuo je.
Promjene bi posebno koristile ženama
Prema EHRC-u, veća transparentnost plaća mogla bi pomoći u smanjenju razlika u primanjima muškaraca i žena. Povjerenstvo je ranije zagovaralo i objavljivanje raspona plaća u oglasima za posao.
Sličan stav zastupa i organizacija Fawcett Society, koja se zalaže za ravnopravnost žena. Upozoravaju da pitanja o prethodnoj plaći mogu održavati povijesne razlike povezane sa spolom, rasom i invaliditetom.
