Hrvatska poštanska banka i Croatia osiguranje idu na bubanj!

Linić je to rekao na sjednici Odbora za financije Hrvatskog sabora, na kojoj je predstavio prijedlog rebalansa državnog proračuna, koji se temelji na očekivanoj stopi rasta gospodarstva od 0,7 posto, što je znatno manje od ranije projekcije od 1,8 posto.

Objasnio je da je očekivana stopa rasta korigirana zbog niza problema u državnim investicijama, zbog nesređenog građevinskog sektora, ali da ni privatni sektor uz sve poticaje, nije ostvario ni jednu važniju investiciju.

Kao poseban problem naveo je splitski Konstruktor, koji je u siječnju zaustavio svaku moguću investicijsku aktivnost u cestogradnji.

“To su sve razlozi da shvatimo da se dobar dio investicija neće ostvariti”, rekao je Linić, ističući da je Vlada zbog toga odlučila smanjiti proračunski deficit na razinu nižu od one iz 2012.

Kazao je i da bi proračunski rashodi bili približno jednaki prihodima kad ne bi bilo kamate na enormno visoki javni dug, koji se kreće između 176 i 180 milijardi kuna.

Ustvrdio je da se novi dug stvara zbog restrukturiranja brodogradnje i željeznice te da su “to sve dubioze koje je Vlada zatekla, a koje su rezultat neodgovorne politike u proteklom razdoblju”. Naveo je kako ćemo se uskoro s javnim dugom približiti razini 60 posto BDP-a.

Vanjskog člana Odbora Antu Baju zanimalo je što se krije pod stavkom od 500 milijuna kuna “ostalih prihoda”, a Linić mu je objasnio da je planirano povlačenje dobiti iz INA-e i HNB-a.

“Prošle godine INA-i smo ostavili kompletnu dobit, ali ona nije krenula u investicijski ciklus pa bi bilo apsurdno da joj kompletnu dobit ostavimo i ove godine”, objasnio je Linić, dodavši da je planirano povlaćenje 50 posto dobiti iz INA-e.

Članovi Odbora iz vladajuće koalicije pohvalili su predloženi rebalans kao dokaz da “Vlada vodi realnu i proaktivnu politiku i čvrsto stoji uz odrednicu da se kontrolira deficit”.

Oporbe na sjednici nije bilo, a zastupnici najveće oporbene stranke HDZ-a u to su vrijeme bili na sjednici svoga Kluba.