Hrvatska u skupini zemalja EU-a koje su zabilježile najveći rast proizvodnje

Nešto blaži rast industrijske proizvodnje zabilježen je u studenom u 28-članoj Europskoj uniji, od 1,5 posto. U listopadu smanjena je za revidiranih 0,5 posto.

Kako je objavio Eurostat, u Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u studenom porasla za 3,0 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je uvećana 1,2 posto. Hrvatska je tako u skupini zemalja EU-a koje su zabilježile najveći rast proizvodnje na mjesečnoj razini, u kojoj prednjači Irska, s 11,7 posto. Slijedi Švedska sa 6,4, te Malta s 3,8 posto.

Najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježen je u studenom u Litvi, za 3,5 posto, Danskoj, za 3,0 posto, i Grčkoj, za 2,2 posto.

Najviše se u studenom na mjesečnoj razini povaćala proizvodnja kapitalnih dobara, koja je u eurozoni skočila za 3,0 posto a u EU28 za 2,6 posto. Značajno je povećana i proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, u eurozoni za 2,2 posto, a u EU28 za 1,5 posto. Proizvodnja energije porasla je za 1,8 posto u eurozoni, te za 1,2 posto u EU28, a proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara za 1,4 odnosno 0,9 posto.

Na godišnjoj razini kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u studenom za 3,0 posto i u eurozoni i u EU28.

Među pojedinim zemljama najviše je na godišnjoj razini porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 13,2 posto, Slovačkoj, za 12,7 posto, Češkoj, za 8,8 posto, i Rumunjskoj, za 8,7 posto. Najveći je pad kalendarski prilagođene industrijske proizvodnje zabilježen na Malti, za 8,6 posto i u Grčkoj, za 6,2 posto.

U Hrvatskoj se industrijska proizvodnja prema Eurostatovom izračunu u studenom smanjila za 0,8 posto. U prethodnom mjesecu pala ja 3,4 posto.

Na godišnjoj razini najviše je povećana proizvodnja kapitalnih dobara, za 4,4 posto u eurozoni i za 4,7 posto u EU28. Proizvodnja intermedijarnih dobara porasla je za 3,3 odnosno 3,5 posto, a netrajnih potrošačkih dobara za 3,1 odnosno 2,7 posto.