Hrvatski su vinari u jakoj svjetskoj konkurenciji iznimno perspektivni

O tome gdje su u tome poretku hrvatska vina i koja im je perspektiva razgovarali smo s predsjednikom Požeške udruge vinara i vlasnikom Obrta Bartolović, Krunoslavom Bartolovićem.

– Priča o izvoznoj orijentaciji naših proizvoda često se provlači kroz medije. Moram biti iskren i reći kako mislim da se nedovoljno radi da bi se takvi projekti i ostvarili – kaže Bartolović.

Bitno je zaštititi kvalitetu

Izvozna orijentacija pomogla bi vinarima da uspješnije odrede ciljana tržišta, ali za to kao temelj trebaju imati zakonsku regulativu, zemljišta koja mogu takvu proizvodnju podržavati te regulacija i zaštita proizvoda zemljopisnim porijeklom. Također direktna prodaja, vezana uz turizam, hrvatske brendove stavlja u povoljnu situaciju na domaćem tržištu. Izvoz, pogotovo u zemlje EU, dodatno će se liberalizirati našim ulaskom u Uniju.

Kako se tradicionalni europski proizvođači vina nose sa svjetskom konkurencijom?

– Francuska se zadržala na prvome mjestu jer je zaštitila svoje proizvode šampanjac, konjak i burgundac iz istoimenih glasovitih pokrajina. Tako se zaštitila od novih vinskih zemalja i zadržala prednost pred ostalima – smatra Bartolović.

Njemački poučak

Različite europske zemlje na razne načine usmjeravaju svoje vinogradarstvo da što bolje odgovori svjetskoj konkurenciji. Između rijeka Rajne i Mosela Nijemci vinograde sade po strmim obroncima brda. Na tako dobivenim površinama zasađeno je više od 35.000 ha, što je više nego svi vinogradi u Hrvatskoj zajedno. Naravno, takva praksa nije došla sama od sebe – Njemačka je ciljanim poticajima za strmije terene usmjeravala vinogradare i tako optimizirala zemljišne kapacitete.

– U Hrvatskoj vinogradi uzimaju terene ratarskim kulturama i time se smanjuje iskoristivost poljoprivrednih terena i umanjuje kvaliteta vinograda – objašnjava Bartolović.

Zajedno jači

Hrvatski se vinari radi lakšeg poslovanja i osvajanja tržišta udružuju u zadruge i udruge. Neke udruge potpomaže i Ministarstvo poljoprivrede. Milijunske investicije opremanja laboratorija i kupovanja opreme tako postaju dostupne i manjim vinarima koji si to pojedinačno ne mogu priuštiti.

– Član sam nekoliko udruga, koje djeluju različito. Požeška, kojoj sam predsjednik, kao najstarija u ovom dijelu Hrvatske djeluje lokalno i praktički nam pomaže za taj dio tržišta, a udruga Kutjevački vinari djeluje tako da nam pomaže pri izlasku na strana tržišta zahvaljujući odlasku na sajmove u Njemačku, London, ali isto tako i za prodaju i prezentiranje širom Hrvatske – zaključuje Bartolović.