Investitori sve kreativniji – niskoenergetska i ekološka gradnja poslovi budućnosti

Ni jedna kriza nije se događala a da pojedinci nisu iskoristili priliku i ulagali svoj novac. Premda se dosadašnji trend nastavlja i oporavak je još daleko, pravi spretni investitori već se pomalo bude. Neki od njih uzimaju u obzir gibanja na američkom tržištu i tamošnji izlazak iz recesije, a drugi pak po vlastitom nahođenju mijenjaju orijentaciju s obzirom na prilike kakve se u idućoj godini očekuju u drugim granama – zapravo mijenja se struktura ulaganja.

Stanovi prazni, zagrebačke cijene u porastu?

Na primjer, u Zagrebu je trenutačan trend takav da ima sve više praznih stanova, ali zanimljivo je da po najnovijim istraživanjima prosječna cijena četvornog metra kuće tijekom prosinca iznosi 1680 eura, što u usporedbi s listopadom predstavlja porast cijene od 0,7 posto.

Nikad nije bilo da se kvadrat stana i kuće gotovo izjednači. Istodobno i zemljišta u Zagrebu čini se neće biti više pogođena krizom nego što je bilo do sada, jednostavno zato što je zagrebačko područje građevinske namjene prilično ograničeno. Ako tražite individualnu gradnju u Zagrebu, trebat će vam dublji džep, a investitori u građevinske parcele nemaju razloga mnogo kalkulirati – vrijeme ulaganja vazda je pogodno.

“Zelena energija” u modi

Možda najviše upravo sada, pogotovo ako s malo kreativnosti osmislite projekt koji će nadići urbane vile i već viđene dosadne plohe, dakle za izbirljivije stanare. Inače, kad je i zemljištima riječ, podaci pokazuju da je slična situacija i u Zadarskoj županiji, osobito u gradu Zadru, gdje se ovih mjeseci čak bilježi porast cijene zemljišta za 0,7 posto.

No individualna gradnja u idućoj godini poprimit će i novu dimenziju. S najavom poskupljenja plina, struje i grijanja, investiranje u niskoenergetske i pasivne kuće, pa čak i u solarne sustave grijanja, moglo bi još ojačati vrijednost zemljišta. Unatoč dvanaestak tisuća stanova koji zjape prazni.

Olakšice se još čekaju

No, ulagače će najviše zanimati da te objekte s energetskom održivošću smjeste na zemljištu s nižim koeficijentom izgradivosti i većom zelenom površinom.

Očekuje se još i snažnije podupiranje od strane državne politike, pogodnosti i olakšice za takvu gradnju, a ne zanemarimo i prilagodbu energetskim direktivama EU, koje ćemo za 2-3 godine morati primjenjivati.