Iz krize možemo s blažim mjerama štednje i većim plaćama

Kriza u eurozoni može se prevladati samo ublažavanjem mjera štednje, u eurozoni će se situacija poboljšati tek kada se ukinu drastične mjere štednje. To je mišljenje stručnjaka iz Instituta za makroekonomiju i istraživanja konjunkture (IMK) zaklade Hans Böckler bliske sindikatima, piše DW. “Prestrogi programi štednje u zemljama zahvaćenima krizom povećali su zaduženja umjesto da ih smanje”, ukazuje direktor IMK-a Gustav A. Horn. Prema istraživanjima tog Instituta, uzrok presporog oporavka kriznih država nije nedovoljna proračunska disciplina, nego pretjerana štednja koja koči gospodarski rast.

Politika rasta umjesto štednje

“Službena linija u Europi je do sada bila da se jedan ušteđeni euro s 50 centi odražava na gospodarski učinak. To ne bi imalo neke veće negativne posljedice, to bi u stvari trebalo dovesti do uspjeha te politike”, objašnjava Horn. No, umjesto toga se jedan ušteđeni euro na gospodarski učinak odražava najmanje dvostruko, ako ne i više. Drugim riječima, kada država uštedi jedan euro, gospodarstvo taj manjak investicija osjeti tako da zaradi barem dva eura manje. U međuvremenu je do tog zaključka došao i Međunarodni monetarni fond.

“Moramo priznati da je ta strategija doživjela neuspjeh”, smatra Horn i zato traži promjenu europske gospodarske politike. Prema njegovom mišljenju, da se ne bi i dalje ugrožavali gospodarski rast i zapošljavanje, u kriznim zemljama se trebaju ublažiti mjere štednje i istovremeno produžiti rokovi za njihovu provedbu.

Veće plaće za poticaj uvoza

Istovremeno bi države koje imaju financijske mogućnosti trebale poticati gospodarski rast odgovarajućom poreznom politikom i mjerama zapošljavanja kao i povećanjem investicija. “Europi bi bilo od pomoći kada bi plaće u Njemačkoj idućih godina bile veće od prosjeka u eurozoni”, procjenjuje Horn. On preporučuje rast plaća od tri posto godišnje u svim branšama. Jer, veće plaće će povećati i potrošnju na domaćem tržištu pa će to dovesti i do povećanja uvoza u Njemačku odnosno do povećanja izvoza zemalja u krizi.

IMK podržava i osnivanje privremenog fonda za vraćanje dugova eurozone. To pak i dalje odbija njemačka vlada. Savezni ministar gospodarstva Philipp Rösler ističe: “To bi na kraju dovelo do preuzimanja dugova drugih zemalja, a to pravno nije moguće. Osim toga, time bi nestao i poticaj za poboljšanje vlastite konkurentnosti na međunarodnom tržištu.”