Novosti

Izbjegavaju li Hrvati vijesti? Rezultati istraživanja bit će predstavljeni na konferenciji u Zagrebu

Diljem svijeta publike u sve većem broju konzumiraju vijesti s društvenih mreža, a sve manje iz tradicionalnih medija, zbog čega imaju posve personaliziranu konstrukciju stvarnosti.

Diljem svijeta publike u sve većem broju konzumiraju vijesti s društvenih mreža, a sve manje iz tradicionalnih medija, zbog čega imaju posve personaliziranu konstrukciju stvarnosti. Istodobno, velik broj ljudi potpuno izbjegava vijesti, zbog čega se postavlja pitanje: jesmo li pred trajnom promjenom načina na koji se zajednica informira i doznaje vijesti o sebi i svijetu?

Kako bi potaknula raspravu o ulozi medija i društvenih mreža u informiranju i razlozima sve manje zainteresiranosti građana za vijesti, ali i utvrdila učinak ovih praksa na društvo i demokraciju, Agencija za medije organizira konferenciju „Demokracija u doba TikToka i izbjegavanja vijesti“, koja će se održati idućeg tjedna u Zagrebu.

Na cjelodnevnoj konferenciji raspravljat će se o obilježjima nove digitalne medijske arhitekture u kojoj se publika sve slabije snalazi, a koja je obilježena cenzuriranjem iz sjene (shadowbanning), netransparentnim algoritmima i emotivno nabijenim objavama. O navedenoj temi će posebno govoriti prof. dr.sc. Paolo Gerbaudo sa Sveučilišta Complutense u Madridu, jedan je od najvažnijih analitičara suvremene digitalne sfere, koji će održati izlaganje o tome kako algoritamske promjene vode sve većoj fragmentaciji javnosti.

Predavanje će održati i dr.sc. Ruth Palmer, profesorica komunikologije na IE University u Madridu i suautorica nagrađivane knjige Izbjegavanje vijesti, a njezin se rad usredotočuje na to kako se javnost odnosi prema vijestima i novinarima. Na događaju će ujedno biti premijerno predstavljeno hrvatsko izdanje njene knjige, koju u sklopu biblioteke Točno tako bo.ok objavljuje Agencija za medije.

„Na konferenciji u Zagrebu govorit ću o tome kako izbjegavanje vijesti stvara začarani krug koji pogoršava postojeće nejednakosti u društvu. Marginalizirane grupe više izbjegavaju vijesti te mediji i političari imaju sve manje razloga baviti se njihovim potrebama i problemima. A to pak dovodi do toga da te skupine sve manje prate vijesti i sudjeluju u politici“, istaknula je Ruth Palmer.

Također, na konferenciji će biti predstavljeni rezultati reprezentativnog istraživanja Agencije za medije o tome kako se informira hrvatska javnost iu kojoj mjeri hrvatski građani aktivno izbjegavaju vijesti i što misle o medijima. Rezultate istraživanja predstavit će sociolog dr. sc. Ivan Burić s Fakulteta Hrvatskih studija i komunikologinja dr. sc. Marijana Grbeša Zenzerović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Na završnom će se panelu, uz gore navedene teme, raspravljati i o praksama koje jačaju institucionalno povjerenje, a pogotovo povjerenje u medije, kao i o ulozi regulatornih tijela u novoj medijskoj arhitekturi.

U doba u kojem nam algoritmi određuju o čemu ćemo se informirati, a društvene mreže razlamaju zajednički javni prostor na tisuće paralelnih svjetova, sve više građana izbjegava vijesti i u potpunosti odustaje od aktivnog informiranja. Na konferenciji ‘Demokracija u doba TikToka i izbjegavanja vijesti’, uz sjajne govornike, nastojat ćemo potaknuti diskusiju o tome jesmo li pred trajnom promjenom načina na koji se zajednica informira i doznaje vijesti o sebi i svijetu, što takva promjena znači za budućnost našeg“, izjavio je zamjenik predsjednika Vijeća za medije Robert Tomljenović.

Konferenciju organizira Agencija za medije u sklopu mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti „Uspostava sustava provjere točnosti informacija“, koja se financira iz Mehanizma za oporavka i otpornost Europske unije.

Click to comment

Poduzeća

Mlinar, dio hrvatske investicijske grupacije BOSQAR INVEST (BOSQAR d.d. – ZSE: BSQR), investira 12 milijuna eura u značajno povećanje proizvodnih kapaciteta svoje tvornice bureka...

Komentari

Prema izračunima organizacije Global Footprint Network, koja je razvila metodologiju ekološkog otiska, čovječanstvo trenutno koristi prirodne resurse 73 posto brže nego što ih Zemljini ekosustavi...

EU fondovi

Projekt Agrokluba jedini je iz Hrvatske među 22 projekta koje je ove godine za financiranje odabrala Europska komisija

Komentari

Globalni razvoj umjetne inteligencije ulazi u novu fazu u kojoj se tehnološki ekosustavi Sjedinjenih Američkih Država i Kine sve više razdvajaju i tako stvaraju...

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.

Exit mobile version