Javni dug eurozone i EU-a povećan u drugom tromjesečju, uključujući i RH

Razina javnog duga u eurozoni promatrana kroz udio u BDP-u iznosila je na kraju drugog tromjesečja 93,4 posto, u odnosu na 92,3 posto koliko je iznosila na kraju prvog tromjesečja. U drugom prošlogodišnjem tromjesečju iznosila je 89,9 posto, pokazuju podaci Eurostata.

U 28 članica Europske unije javni dug iznosio je na kraju drugog tromjesečja 86,8 posto, u odnosu na 85,9 posto koliko je iznosio na kraju prvog ovogodišnjeg tromjesečja. U drugom tromjesečju 2012. iznosio je 84,7 posto.

U Hrvatskoj je javni dug promatran kroz udio u BDP-u na kraju drugog tromjesečja iznosio 59,5 posto, u usporedbi s 57,4 posto koliko je iznosio na kraju prvog tromjesečja. U drugom tromjesečju lani iznosio je 54,1 posto BDP-a.

U Eurostatu pritom napominju da su ti podaci provizorni s obzirom na aktualnu prilagodbu hrvatskog sustava izvješćivanja europskim standardima.

Među zemljama članicama EU-a najvišu je razinu javnog duga na kraju drugog tromjesečja bilježila Grčka, od 169,1 posto BDP-a. Slijedi Italija sa 133,3 posto, Portugal s 131,3 posto i Irska s 125,7 posto. Najnižu razinu bilježile su Estonija, od 9,8 posto, Bugarska, od 18,0 posto, i Luksemburg, od 23,1 posto BDP-a.

Na tromjesečnoj razini razina javnog duga porasla je u 19 zemalja članica, u šest je smanjena, a u tri je ostala nepromijenjena.

Najveći su skok javnog duga na tromjesečnoj razini zabilježili Cipar i Grčka, za gotovo 11 odnosno za devet postotnih bodova. Najviše se pak smanjio u Češkoj i u Mađarskoj, za 1,4 odnosno za 1,2 postotna boda.

Na godišnjoj je razini razina javnog duga povećana u 24 zemlje članice a u četiri je smanjena. Najveće su povećanje zabilježile Grčka, za gotovo 20 postotnih bodova, te Irska i Cipar, obje za oko 15 postotnih bodova. Najveći je pad razine javnog duga na godišnjoj razini zabilježen u Latviji, za 3,8 postotna boda.