Od 1. siječnja 2010. treba obustaviti sve odluke o odlasku u mirovinu uz beneficirane uvjete, a zatim treba retrogradno preispitati sve beneficije. Obavezno treba produljiti radni vijek i fleksibilizirati radno zakonodavstvo tako da se omogući lakši povratak umirovljenika na tržište rada, te nastaviti mirovinsku reformu, preporučila je Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije na okruglom stolu “Recept za izlazak iz krize” kojeg je organizirala Splitska banka.
Rashodi u ovom trenutku prioritet!
Ott je naglasila da je smanjivanje rashoda ključ bilo kakvog izlaska iz krize, te da se prvo mora smanjiti rashodna strana proračuna, a tek potom dirati prihodi.
– Bez reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava neće se moći sniziti rashodna strana. U proračunu za 2010. i u vladinom dokumentu Smjernice ekonomske i fiskalne politike od 2010.do 2012. uopće se ne planira smanjivanje rashoda. Nije istina da je preko 80% proračuna zadano. Ništa nije zadano, osim otplate dugova, a i to se može refinancirati, što sada ne bih preporučila. Svi rashodi su zakonska prava i kako su se u Saboru zakoni donijeli, mogu se i promijeniti, – rekla je Ott.
Irsko-bugarski poučak
Kao primjere Ott je navela irsku i bugarsku vladu. Irska vlada je ove godine predlagala smanjivanje rahoda, a nakon što nije dobila suglasnot poslodavaca i sindikata jednostrano je raskinula ugovore.
– Da to nije učinila, imala bi veći deficit nego što ga ima sada, – rekla je Ott i dodala da Bugarska provodi velike reforme, smanjuje ulogu države u gospodarstvu, smanjuje javni sektor i broj zaposlenih u javnoj upravi. – Sve to dovodi do veće produktivnosti, ali Hrvatska nema svog Djankova, – izjavila je Ott.
Simeon Djankov je bugarski ministar financija koji je svjetsku reputaciju stekao tijekom 15 godina rada na visokim pozicijama u Svjetskoj banci. Dužnost je preuzeo u lipnju ove godine i odmah proveo radikalne zahvate – smanjio je proračunski deficit, snizio je poreze, ali nije dirao visinu plaća i mirovina.
Jednostavno – trošimo previše!
Djankov recept Ott je preporučila za Hrvatsku. Naglasila je da se reforma na prihodnoj strani može provesti tek nakon reforme rashodne strane proračuna.
Ott je rekla da odjednom treba preispitati sve poreze, a ne pojedinačno, te da porez na dohodak “treba vratiti unatrag, u sredinu 90-ih”.
– To je bio odličan sustav s malo izuzeća, sa širokom poreznom osnovicom i nižim poreznim stopama, ali je razvodnjen zahvaljujući interesnim lobijima i političkim igricama, – rekla je Ott.
Ott je ocijenila da je krizni porez, iako nakaradan i nepravedan, bilo sasvim logično rješenje za Vladu koja nije bila kadra smanjivati rashode i koja je porez na dohodak prepustila jedinicama lokalne samouprave.
