Može li Zagreb zadržati investitore?

Poznato je da se neke tvrtke zbog velikih troškova u samom gradu razmišljaju povući u provinciju, u zagrebačku okolicu, npr. u neku od poslovnih zona Zagrebačke županije.

Grad osluškuje potrebe – investicije i dalje u padu

Stoga je svojedobno gradonačelnik Bandić pismeno zatražio od tvrtki koje zapošljavaju više od 500 radnika da opišu kako vide razvoj svojih pogona i kolike su im potrebe. Njihove bi se ideje trebale ugraditi i u najnoviju izmjenu Generalnog urbanističkog plana, koji je upravo pred nama. Izrada GUP-a pokrenuta je već na rujanskoj Skupštini, a osim prenamjene prostora u svrhu transformacije pojedinih tvrtki, prigoda se, prema Zakonu iz 2007., mora pružiti i građanima koji imaju inicijative za promjene u prostornim planovima.

Treba uzeti u obzir i reakciju na zastoj u gradnji. U ovoj je godini prilično opao broj izdanih odobrenja za građenje, tj. građevinskih dozvola i rješenja o uvjetima građenja. U prvih šest mjeseci izdano je 929, a lani je u cijeloj godini izdano 2700 odobrenja za građenje. Izmjene GUP-a i tu bi trebale unijeti više živosti.

Investitori kasne s komunalnim doprinosima

S druge strane, ovih je dana na Skupštini odluka o naplati komunalnog doprinosa. Radi efikasnosti naplate, koja je drastično podbacila u posljednje vrijeme, postrožuju se uvjeti za neuredne investitore. Naime događalo sa da graditelji kojima je omogućena obročna otplata plate prvu ratu, dobiju dozvolu te onda kasne s daljnjim uplatama. Da bi se tomu stalo na kraj donosi se odluka da ako obveznik komunalnog doprinosa ima dugovanja, mora u roku od osam dana platiti cjelokupan iznos.

Inače je propisano da ako se plaća odjednom, ostvaruje se popust između 10 i 25 posto, ovisno o veličini objekta koji se gradi. Gradski su oci za iduću godinu planirali skupiti 400.000.000 kuna od komunalnih doprinosa, mnogo manje nego što je ostvareno dosadašnjim proračunima. Taj novac namijenjen je izgradnji javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija, te javne rasvjete.