Većina je gradova zabilježila niže cijene kuća, dok njihov porast, osim Zagreba, bilježi tek pokoji grad uz more.
Prema podacima Crozilla.com najniža cijena tijekom siječnja je zabilježena u Sisku, gdje se za metar kvadratni u prosjeku tražilo tek 470 eura, dok su najviše cijene zabilježene u Dubrovniku u kojem se u prosjeku tražilo 3711 eura.
Najveći mjesečni pad zabilježen je u Vukovaru, a tamošnje su cijene kuća pale za 2,3 posto i spustile se na 507 eura po „kvadratu“. Jedan od jeftinijih gradova, po pitanju cijena kuća, tijekom siječnja je bilo Bjelovar u kojem je cijena pala za 1,5 posto, a za metar kvadratni se u prosjeku tražilo 513 eura.
Pad cijena od 1,9 posto zabilježen je u Splitu, no tamošnje su kuće i dalje ostale među najskupljima, a prosječna tražena cijena metra kvadratnog iznosila je 2174 eura.
Najveći porast cijena, prema podacima Crozilla.com, tijekom siječnja je zabilježen u Zagrebu gdje su kuće na mjesečnoj razini bile za 2,7 posto skuplje, a za jedan se „kvadrat“, s uključenom cijenom okućnice, u prosjeku tražilo 1280 eura.
Kuće u Zagrebu najtraženije
Podaci portala Crozilla.com pokazali su kako su se tijekom siječnja najviše pretraživale kuće na području Zagreba, Zadra, Osijeka, Pule i Samobora.
No, kada je o Zagrebu riječ, Diana Perger, vlasnica agencije za promet nekretninama „Euro-interijeri“, za portal Crozilla.com kaže kako se najviše traže kuće u zoni tramvaja za investicijsku gradnju, a na rubnim dijelovima grada i obroncima Sljemena za život. Navodi i kako kupci daju prednost rubnom zapadnom i sjeverozapadnom dijelu grada pred istočnim.
Mnogo je kuća koje je vrlo teško prodati, a Diana Perger kaže kako na tržištu najduže stoje one koje imaju veliku površinu, odnosno one koje su vlasnici gradili da u njoj žive roditelji i njihova djeca sa obitelji, te dodaje: „Takve kuće uglavnom imaju preko 300-400 metara kvadratnih i staromodnu arhitekturu, a za današnje prilike previsoku cijenu jer vlasnici računaju kao da prodaju 3 stana po 120 „kvadrata“ i da mogu dobiti cijenu kao za kvadratni metar stana.”
Kuće 11% jeftinije od stanova
Prosječne tražene cijena kuća tijekom siječnja na portalu Crozilla.com bile su oko 11 posto niže od cijena stanova.
Tek su u rijetkim gradovima, mahom u onima na moru, kuće bile skuplje no stanovi. Najmanja razlika u cijenama ovih dviju vrsta nekretnina, tek 2 eura po „kvadratu“ zabilježena je u Zadru. Najveća je razlika, prema podacima portala Crozilla.com zabilježena u Dubrovniku u kojem su cijene kuća bile čak 23 posto, odnosno 702 eura po metru kvadratnom više od cijena stanova.
U brojnim se gradovima kontinentalnih područja nalazi mnogo kuća koje čekaju nove kupce, a one obično na tržištu ostaju nešto duže no stanovi što je nerijetko vidljivo i prema razlici u njihovim cijenama. Kuće su u Osijeku i Bjelovaru bile čak 37 posto jeftinije od stanova. Preračunato u novac u Osijeku ta razlika iznosi 359 eura, a u Bjelovaru 296 eura po metru kvadratnom.
Vidljiva razlika tijekom siječnja bila je i u Opatiji u kojoj je prosječna tražena cijena „kvadrata“ kuće bila gotovo 600 eura niža od cijene stana.
Govorimo li o razlici između cijena kuća i stanova Diana Perger kaže kako je prvenstveno razlika u tome što se kuće ne prodaju po metru kvadratnom za razliku od stanova, te dodaje: „Ako govorimo o kući koja se prodaje da se sruši i na njenom mjestu izgradi zgrada sa stanovima onda cijena ovisi o vrijednosti budućeg projekta, a ukoliko se prodaje kuća za stanovanje cijena se formira prema lokaciji, funkcionalnosti i trenutnoj potražnji kupaca za istom, računajući kod formiranja cijene da se na 10 prodanih stanova proda jedna kuća, bez obzira što, ako ćemo računati po „kvadratu“, stanovi ispadaju skuplji.“