Nakon krize Hrvatska će teško dostići prijašnje razine rasta

Predstavljajući predviđanja, Srobona Mitra iz MMF-ova odjela za praćenje europskih politika i izradu regionalnih studija rekla je da glavne rizike u idućim godinama za ekonomije europskih zemalja u razvoju predstavljaju visoke razine zaduženja država, usporen priljev izravnih stranih ulaganja i sve oskudnije financiranje inozemnih banaka u čijem su vlasništvu nacionalne banke.

“Ovisni ste o stranom kapitalu”

Hrvatski je gospodarski rast u godinama prije krize, kazala je Mitra, upravo uvelike ovisio o priljevu stranoga kapitala, posebno o novcu koji su osiguravale inozemne banke, vlasnice 80-ak posto hrvatskih banaka.

No, istaknula je, kriza je taj priljev znatno smanjila, utječući na drastičan rast premija za rizike, a time i veće cijene kapitala, uz istodobni pad inozemnih stranih ulaganja, što je dovelo do povećanog zaduživanja država.

Ozbiljne reforme preduvjet daljnjeg rasta

U takvim uvjetima idućih će godina biti teško dostići prijašnje razine gospodarskog rasta, kazala je Mitra, te dodala da je rješenje “razmišljati o strukturnim reformama” i prihvatiti činjenicu da priljev stranoga kapitala nije jedini mogući izvor rasta.

U MMF-u ocjenjuju da je kriza u Europi vjerojatno dotaknula dno, ali najavljuju spor oporavak.

Oporavljat ćemo se dulje od ostalih?

Tako za razvijene europske zemlje u ovoj godini najavljuju prosječni pad BDP-a od četiri posto, a u 2010. lagani, 0,5-postotni rast.

MMF-ova prognoza gospodarskog rasta europskih zemalja u razvoju za 2010. iznosi u prosjeku 1,7 posto, ali za Hrvatsku prognoziraju bitno manji, 0,4-postotni rast BDP-a.

Ipak, detaljniju ocjenu trenutačnog stanja te predviđanja za Hrvatsku, najavila je Mitra, dat će Misija MMF-a, koja bi u Hrvatskoj trebala boraviti idući tjedan.