Istraživanje provedeno od početka godine na uzorku od preko 1.000 europskih putnika s nama ključnih emitivnih tržišta poput Njemačke, Slovenije, Danske, Poljske, Austrije, Italije i drugih zemalja, otkriva kako 66% ispitanika preferira destinacije koje nude autentično lokalno iskustvo, uključujući gastronomiju, tradiciju i direktan kontakt s lokalnim stanovništvom. Prema istom istraživanju 62% navodi da izbjegava masovni turizam te bira manje poznate lokacije i prirodna okruženja, 58% preferira “self-catering” smještaj (apartmane i kuće za odmor) s većim stupnjem privatnosti i fleksibilnosti dok 47% planira putovati izvan visoke sezone, a većina ih navodi razloge poput manje gužve, nižih cijena i boljeg doživljaja destinacije.
Analiza preferencija pokazuje kako njemački gosti prednjače u potrazi za održivim i autentičnim iskustvima. Više od 70% njih navodi da su spremni platiti više za smještaj u regijama koje nude kontakt s lokalnom zajednicom i proizvode s oznakom lokalnog podrijetla. Posebno im je važna infrastruktura za boravak u prirodi, biciklističke staze i kulturni sadržaji. Gosti iz Austrije sve više preferiraju „spoj prirode i udobnosti“, s naglaskom na smještaj u ruralnim područjima koji omogućuje opuštanje, aktivnosti na otvorenom i doživljaj lokalne kuhinje. Često traže domaćinstva s dodatnim sadržajima kao što su vođene ture ili radionice (npr. kuhanje, izrada suvenira). Danci, koji su poznati po visokoj razini ekološke osviještenosti, preferiraju destinacije s izraženom održivom politikom. Kod rezervacija često traže objekte koji imaju ekološke certifikate, a „slow travel“ doživljavaju kroz boravak u mirnim, manje prometnim regijama, s pristupom lokalnim proizvodima i aktivnostima poput planinarenja, veslanja i promatranja prirode.
Poljaci pak sve više pokazuju interes za otkrivanje manje razvikanih destinacija. Bilježi se porast broja putnika koji ciljano izbjegavaju glavnu sezonu te rezerviraju smještaj u zaleđu obale, osobito u unutrašnjosti Istre i Dalmatinskoj zagori, gdje mogu izbjeći gužve i doživjeti lokalni život.
“Navedeni postoci iz istraživanja jasno pokazuju da putnici sve više traže smisao u putovanjima, točnije žele sporiji tempo, kontakt s lokalnom zajednicom i iskonski doživljaj destinacije. Hrvatska tu ima snažnu konkurentsku prednost budući nudi raznolikost, prirodnu ljepotu i gostoljubivost, ali i još uvijek neotkrivene kutke idealne za ovakav oblik odmora,” ističe Josip Stulić, direktor operativnog poslovanja za južnu Europu u Awaze grupaciji.
Regije koje se posebno izdvajaju po porastu interesa unutar Novasolove ponude uključuju unutrašnjost Istre, Gorski kotar, Liku, Dalmatinsku zagoru i Dalmatinske otoke, odnosno područja koja nude bogatu lokalnu kulturu, prirodne atrakcije i održiv način života.
“Zanimljivo je da „slow travel“ nije više niša, već jasno oblikovan trend koji se širi među različitim dobnim i socijalnim skupinama. Mladi parovi, obitelji s djecom, ali i putnici kasnije životne dobi sve češće odabiru boravak dulji od 7 dana, a prosječna duljina boravka naših korisnika u Hrvatskoj porasla je za 8% u odnosu na prošlu godinu. Ipak, i u ovoj sferi se ističe trend produženog odlučivanja prilikom rezervacija, a što je aktualno u tekućoj sezoni uz povećanje roka od prve informacije do rezervacije za čak deset dana u odnosu na proteklu godinu,” dodaje Stulić. Također naglašava i važan tržišni faktor, točnije: “Pravovremenu prilagodbu cijena tržišnim uvjetima, osobito u usporedbi s drugim zemljama Mediterana. Provedba navedene strategije koju su iznajmljivači, partneri Novasola proveli od početka tekuće godine imala je ključnu ulogu u povećanju interesa. Hrvatska je zadržala visoku kvalitetu, ali s cijenama koje su prepoznate kao fer, što je dodatno motiviralo korisnike da mijenjaju navike, te putuju ranije, rezerviraju unaprijed i više cijene dodatne vrijednosti. Potencijal za cjelogodišnji turizam u Hrvatskoj postoji, a ‘slow travel’ nudi upravo ono što je potrebno da se on i realizira kroz drugačiji ritam, dublji doživljaj i jaču uključenost lokalne zajednice. To je put prema održivijem, ravnomjernijem i kvalitetnijem razvoju hrvatskog turizma,” zaključuje Stulić.
