Odraditi ‘sezonu’, najčešće negdje na Jadranu, već je desetljećima neizostavan dio karijernog puta velikog broja ljudi u Hrvatskoj. Za neke je to prilika za stjecanje prvog radnog iskustva, za druge način usavršavanja stranih jezika ili prilika za dodatnu zaradu, dok mnogi u sezonskom radu vide i jedinstvenu kombinaciju profesionalnog razvoja i privremenog života uz more.
U tom kontekstu, Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka poznata po brendu MojPosao, provela je istraživanje s ciljem dubljeg razumijevanja očekivanja i prioriteta radnika pri odabiru sezonskog posla, kao i faktora kojima poslodavci mogu privući i zadržati kandidate.
Tri četvrtine ispitanika barem je jednom radilo u sezoni
Rezultati istraživanja provedenog tijekom online sajma poslova u turizmu i sezoni Sezonac.hr, dodatno potvrđuju koliko je sezonski rad duboko ukorijenjen u domaće tržište rada.
Naime, čak 76% Hrvata navodi kako su barem jednom radili sezonski posao.
Među onima koji imaju iskustvo sezonskog rada, najviše ljudi (36%) takve je poslove prihvaćalo s nadom da će nakon završetka sezone ostati raditi „za stalno“. Istovremeno, za trećinu ispitanika sezonski je rad bio način premošćivanja razdoblja između dva posla (33%), dok više od četvrtine (27%) ističe kako im ovakav oblik rada u potpunosti odgovara.
Sezonski poslovi nerijetko predstavljaju prve korake na tržištu rada.
Naime, 26% ljudi sezonu je odradilo tijekom srednjoškolskih, odnosno fakultetskih dana, dok je 18% ispitanika sezonski rad biralo neposredno nakon završetka obrazovanja, a prije pronalaska posla u struci.
Kada je riječ o djelatnostima u kojima se najčešće pronalaze sezonski poslovi, očekivano prednjači ugostiteljstvo, gdje je čak 59% ispitanika steklo svoje sezonsko iskustvo. Slijedi turizam, u kojem je radilo 24% ispitanika, dok je svaka peta osoba (21%), bila zaposlena u prodaji.
Sezonski rad prisutan je i u drugim sektorima pa je tako 18% ispitanika radilo na poslovima održavanja, a 16% u logistici i prijevozu.
Stabilna primanja i smještaj ključni za odluku
Sezonski radnici često dolaze iz različitih dijelova Hrvatske, ali i iz inozemstva, pa ne iznenađuje da su im sigurna plaća (46%) i osiguran smještaj (43%) presudni faktori prilikom odabira poslodavca.
Zanimljivo, visina plaće nalazi se tek na trećem mjestu prioriteta. Slobodni dani i radno vrijeme također imaju nešto manju težinu, baš kao i sama lokacija posla.
Nova znanja, ljudi i more kao glavne prednosti
Sezonski posao za mnoge je puno više od same zarade.
Kao i prethodnih godina, najveći broj ispitanika (69%) ističe stjecanje novih znanja i vještina kao njegovu najveću prednost. Više od polovice (55%) naglašava i priliku za upoznavanje novih ljudi, dok 51% smatra kako sezonski rad donosi i financijsku korist u vidu veće plaće u odnosu na cjelogodišnje zaposlenje.
Boravak na moru važan je motiv za 42% ispitanika, a njih 41% ističe kako je sezonski posao zanimljiv i dinamičan.
Tek zanemariv udio ispitanika (2%) smatra da sezonski rad nema prednosti.
Najveći izazovi sezonskog rada i dalje su vrlo opipljivi.
Na samom vrhu nalazi se pitanje smještaja, pri čemu 42% ispitanika kao najveći nedostatak ističe neadekvatne uvjete ili činjenicu da smještaj uopće nije osiguran. Odmah iza toga slijedi i ograničeno trajanje sezonskih poslova, što kao ključni izazov navodi 41% ispitanika.
S obzirom na to da sezonski rad često znači i odlazak u drugi grad ili regiju, značajan dio ispitanika (34%) ističe i odvojenost od obitelji i prijatelja kao važan minus. Uz to, sezonski poslovi nerijetko podrazumijevaju i znatno intenzivniji tempo rada nego što je to slučaj kod cjelogodišnjeg zaposlenja, što problematičnim smatra 31% ispitanika.
Takav tempo, smatra dio radnika, ne prati uvijek i adekvatna financijska kompenzacija. Gotovo četvrtina ispitanika (24%) navodi preniske plaće kao ključni nedostatak, ističući kako bi sezonski rad trebao biti bolje plaćen s obzirom na njegovu intenzivnost.
Koliko danas vrijedi sezonski rad?
Uoči nove turističke sezone, očekivanja radnika nastavljaju rasti. Ispitanici za sezonski posao ove godine očekuju, u prosjeku, minimalno 1.518 eura neto mjesečno, što je porast od 9% u odnosu na prošlogodišnjih 1.390 eura.
Razlike su posebno vidljive po zanimanjima. Konobari tako za sezonski rad očekuju oko 1.590 eura, što je čak 25% više od njihove prosječne plaće ‘izvan sezone’, koja je prema podacima servisa MojaPlaća u 2025. iznosila 1.270 eura.
Kuhari imaju još veća očekivanja pa traže u prosjeku 1.978 eura, odnosno 28% više od uobičajene plaće od 1.540 eura. Recepcioneri očekuju 1.486 eura, što je rast od 23% u odnosu na prosjek od 1.206 eura.
Kod ostalih zanimanja razlike su također izražene. Skladištari računaju na oko 1.382 eura mjesečno, što je 9% više od prosjeka, dok spremačice očekuju 1.390 eura, čak 45% više u odnosu na prosječnih 960 eura. Najveći skok vidljiv je kod vozača, koji za sezonski rad očekuju 1.957 eura, odnosno 52% više od prosječne plaće od 1.288 eura.
