OECD: Dužnička kriza eurozone daleko od završetka

OECD upozorava da su banke u eurozoni i dalje slabe, da razine državnih dugova i dalje rastu te da su fiskalni ciljevi daleko od ostvarenih. Budući da eurozona klizi u drugu krizu u posljednje tri godine, iz OECD-a poručuju da 17-člana eurozona treba ambiciozne gospodarske reforme.

“Povjerenje tržišta u državne dugove u eurozoni je krhko. Prognoze gospodarskog rasta su neuobičajeno neizvjesne i u najvećoj mjeri ovise o rješenju krize”, objavio je OECD u svome izvješću o stanju eurozone.

OECD za ovu godinu u eurozoni ne očekuje pad gospodarskih aktivnosti već skroman gospodarski rast od 0,2 posto. Međutim, upozorava da zacrtana smanjenja manjkova moraju biti realna i u političkom smislu ostvariva, jer bi sustav provedbe u Europskoj uniji mogao izgubiti vjerodostojnost.

U OECD-u također smatraju da eurozona mora utvrditi vjerodostojnije i razrađenije srednjoročne proračunske planove. Kriza je možda ojačala odlučnost političara da nametnu mjere štednje, no recesije u ovoj godini u južnoj Europi mogle bi otežati čelnicima eurozone i Europskoj komisiji da nametnu sankcije zemljama članica ako ne ostvare zacrtane ciljeve, ističe OECD.

Jačanje banaka također je od velike važnosti za rješenje krize, a regija mora dogovoriti dovoljno veliki financijski zaštitni zid koji bi štitio zadužena gospodarstva Italije i Španjolske ako dođu u situaciju da se više ne mogu zaduživati na tržištima, kaže se u izvješću OECD-a.

Očekuje se da će se ministri financija eurozone na sastanku u Kopenhagenu u petak pozabaviti s oba pitanja. Njemačka kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak je prvi put signalizirala da je spremna razmotriti povećanje fonda za financijsku stabilnost.

Čelnik OECD-a Angel Gurria poziva da se “ta majka svih zaštitnih zidova” poveća na oko 1.000 milijardi eura, no ministri financija će se vjerojatnije dogovoriti oko iznosa bližeg 700 milijardi eura.

HINA