Jednake mogućnosti doista mogu motivirati pojedine poduzetnike, međutim, njihovi motivi mogu biti i izraz legitimne težnje za anonimnošću, zaštitom imovine ili zakonitim smanjivanjem poreznoga tereta.
Dodajmo tomu činjenicu da porezne vlasti, pa i hrvatske, nesklono gledaju na sudjelovanje offshore-kompanija u gospodarskom prometu države. Tako se i Republika Hrvatska pojedinim odredbama u manjoj mjeri izravno, a u većoj mjeri neizravno štiti od utjecaja offshore-poslovanja na nacionalno gospodarstvo.
Najvažnije odredbe
Na ovome mjestu nije moguće navesti sve relevantne zakonske odredbe iz oporezivanja, računovodstva, trgovačkog poslovanja, obveznog i kaznenog prava pa iznosimo samo one za koje mislimo da će čitatelje najviše zanimati:
– pojedine vrste naknada koje hrvatski rezidenti isplaćuju nerezidentima koji nisu fizičke osobe (dakle i offshore-kompanijama) oporezuju se u Hrvatskoj takozvanim porezom po odbitku (Witholding tax), po stopi od 15 posto. Oporezivanju podliježu isplaćene kamate (osim za namjenske robne kredite i financijski leasing, kamate inozemnim financijskim institucijama te imateljima državnih i korporativnih obveznica – pravnim osobama) te naknade za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva; istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge.
Od 1. siječnja 2005. godine porezu po odbitku ne podliježu isplaćene dividende. Republika Hrvatska u sklopljenim bilateralnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (osim onih preuzetih od SFRJ) primjenjuje načelo oporezivanja ukupnoga svjetskog dohotka pa se hrvatskom rezidentu uračunava (priznaje) porez plaćen u državi ugovornici do visine poreza koji bi na taj dohodak (dobit) bio plaćen da je ostvaren u Hrvatskoj.
Zakonski okvir
Aktualni Zakon o porezu na dobit sadržava i druge (neizravne) odredbe koje mogu ograničavati offshore-poslovanje, posebno u dijelu Zakona koji uređuje poreznu osnovicu u poslovanju između povezanih osoba rezidenta i nerezidenta.
Aktualni Zakon o deviznom poslovanju sadržava odredbu kojom se rezidentima zabranjuje plaćanje neistinitih tražbina u poslovima s inozemstvom i sklapanje ugovora u kojima nije navedena stvarna cijena.
U kontekstu te zakonske odredbe i offshore-poslovanja važno je spomenuti pojmove protučinidbe (za plaćenu naknadu) i lažne fakture (nije krivotvorena isprava u smislu kaznenog prava, ali jest isprava neistinita sadržaja).
Odredbama aktualnog Zakona o sprečavanju pranja novca, uz kontrole ulaganja i raspolaganja novcem te pravnih poslova stjecanja imovine, uvedena je i obveza banaka da prilikom otvaranja poslovnih računa zatraže od stranke podatke radi utvrđivanja identiteta stvarnog vlasnika pravne osobe. No u kontekstu prethodno navedenih mogućnosti offshore-poslovanja ne vidimo stvarnu mogućnost utvrđivanja identiteta stvarnoga korisnika bez naloga suda mjerodavnog u offshore-jurisdikciji.
U svakom slučaju, predlažemo da se prilikom odluke o prebacivanju poslovanja, dijela poslovanja ili imovine offshore pribavite stručni savjet i mišljenje.
