Mjereno financijskom imovinom po stanovniku za 2012. godinu najbogatiji su bili građani Švicarske, SAD-a i Japana, dok je Hrvatska među 50-tak zemalja na 31. mjestu s individualnom neto financijskom imovinom od 6.790 eura, pokazuje Izvješće o globalnom bogatstvu, koje je danas objavio Allianz.
Izvješće analizira stanje imovine i duga privatnih kućanstava u više od 50 zemalja svijeta, a pokazuje da je globalna bruto financijska imovina privatnih kućanstava prošle godine porasla za 8,1 posto, što je najviša stopa rasta u proteklih šest godina.
Iz Allianza pritom navode kako je jedan od glavnih čimbenika koji su 2012. potaknuli rast bio pozitivan trend na tržištima dionica – imovina sadržana u vrijednosnim papirima rasla je za 10,4 posto, uslijed čega je ukupna globalna financijska imovina dosegnula rekordnu razinu od 111 bilijuna eura.
Analiza pokazuje i da je istočna Europa jedna od najbrže rastućih regija svijeta, u kojoj je 2012. prosječno povećana za 14,7 posto. No, prosječna bruto financijska imovina po stanovniku iznosi 4.480 eura, što je niže nego u ostalim rastućim ekonomijama svijeta.
Rast bruto financijske imovine prošle je godine zabilježen i u Hrvatskoj , i to za 5,7 posto, uslijed snažnog rasta imovine uložene u osiguranja i mirovine od 16,4 posto. Istodobno su privatne obveze smanjene za 1,3 posto, što iz Allianza tumače rastom neto financijske imovine za 10,6 posto, što je više od dugoročnog projeka, koji je od 2001. do 2012. iznosio 6,1 posto.
U regiji istočne Europe Hrvatska se po financijskoj imovini po stanovniku nalazi na četvrtom mjestu, iza Slovenije, Češke i Estonije, dok je na globalnoj ljestvici na 31. mjestu.
Na prvom je mjestu Švicarska s prosječnom neto financijskom imovinom po stanovniku u 2012. godinu od čak 141.895 eura, dok je prosjek za SAD iznosio 100.710 eura, a za Japan 83.610 eura.
Prosječna neto financijska imovina po stanovniku u Hrvatskoj lani je iznosila 6.790 eura, a prema mjerilima Allianzovog Izvješća o globalnom bogatstvu, to prosječnog stanovnika u Hrvatskoj svrstava u kategoriju srednje klase.
Naime, u tom su izvješću vlasnici imovine podijeljeni u tri skupine – višom klasom smatraju se pojedinci s financijskom imovinom višom od 29.200 eura, u srednjoj su klasi oni s imovinom od 4.900 do 29.200 eura, a u nižoj s imovinom ispod 4.900 eura.
Pritom iz Allianza uočavaju da je kriza u razvijenim ekonomijama uzrokovala širenje niže klase, dok je u siromašnijim zemljama trend pozitivniji, odnosno povećan je broj stanovnika koji se ubrajaju u srednju klasu. Taj se klasi, dodaje se, samo prošle godine pridružilo gotovo 140 milijuna ljudi, od kojih najveći dio dolazi iz Kine. Tako je ukupni broj stanovnika koji se ubrajaju u srednju klasu u zemljama obuhvaćenima ovim izvješćem lani porastao na 860 milijuna kuna.
