U hrvatskom javnom sektoru radi četvrtina od ukupno zaposlenih osoba, no reforma javne uprave morala bi načelo efikasnosti postaviti iznad problema broja zaposlenih, rečeno je na današnjoj predstavljanju studije “Deset tema o reformi javne uprave u Hrvatskoj” koju su izradili stručnjaci s Ekonomskog instituta u Zagrebu u suradnji sa Zakladom Friedricha Eberta.
Procjenjuje se da javni sektor zapošljava oko 400.000 ljudi, od kojih je 52.000 državnih službenika i namještenika, ali od same veličine javne uprave veći je problem njezina neravnomjerna raspoređenost, loša organizacija i nedovoljna kompetentnost, upozoreno je na skupu.
Vrijeme za ozbiljnu reformu javne uprave
Hrvatska će se nakon ulaska u Europsku uniju naći u natjecateljskom okruženju, pa je vrijeme za ozbiljnu reformu javne uprave koja će nam omogućiti veću konkurentnost smatraju stručnjaci. Studija “Deset tema o reformi javne uprave u Hrvatskoj” nastala je kao radni materijal za stručnu raspravu o reformi koja predlaže smjernice i opće mjere politike za sustavnu provedbu reforme javne uprave.
Suština reforme je u postizanju izvrsnosti djelatnika i integriteta javne uprave u kojoj će zaposleni napredovati prema transparentnim kriterijima, stručno se usavršavati kroz cjeloživotno učenje i biti primjereno nagrađeni za svoj rad, napomenuo je Nenad Zakošek, dekan Fakulteta političkih znanosti.
U javnoj upravi bolje plaćeni radnici s nižim stupnjem obrazovanja
U svrhu nagrađivanja uspješnih radnika nužno je razviti stimulativni sustav plaća jer zbog postojećeg sustava javna uprava teško privlači i zadržava kvalitetne visokoobrazovane radnike, upozorila je jedna od autorica studije, Jelena Budak s Ekonomskog instituta.
Prosječna plaća u javnoj upravi veća je za 19 posto od prosjeka u državi, a čak 37 posto od prosječne plaće u prerađivačkoj industriji. Međutim, u javnoj upravi bolje su plaćeni radnici s nižim stupnjem obrazovanja, dok plaće VSS djelatnika zaostaju za plaćama VSS radnika u realnom sektoru, rekla je Budak.
Za uspješnu reformu treba uvesti sustav ocjenjivanja i nagrađivanja prema djelotvornosti, te prema transparentnim i mjerljivim kriterijima, a cijeli sektor potpuno profesionalizirati i depolitizirati, predlažu stručnjaci u studiji. Također treba uspostaviti sustav cjeloživotnog obrazovanja i postizanja izvrsnosti, uz jasne kriterije i mogućnost napredovanja u karijeri.
U cilju povećanja efikasnosti preporučuje se uključivanje dobro osmišljenih modela javno-privatnog partnerstva koji mogu osigurati dodatne razvojne mogućnosti za koje sam javni sektor nema kapaciteta.
