Financije su glavni razlog što se građani češće opredjeljuju za podstanarstvo. U razvijenim zemljama Europe tek manji dio stanovništva živi u vlastitim kućama, a gotovo cijeli životni vijek provedu u iznajmljenim stanovima. Ipak, podstanari u tako uređenim sustavima imaju gotovo jednaka prava kao i „susjed vlasnik“ dok se u Hrvatskoj na podstanare gleda kao na „građane drugog reda.“
Zagrebački stanovi skupi i nekvalitetni
U razgovoru za portal Crozilla, predsjednik udruge Pragma, Nedjeljko Marković kaže da su cijene najma u Hrvatskoj precijenjene s obzirom na veličinu, kvalitetu gradnje, uređenja interijera i lokaciju stanova. Zbog velike potražnje stanova manje kvadrature raste njihova cijena i izjednačava se cijenama najma dvosobnih stanova. Uz to komentira kako nerazmjeran omjer kvalitete i cijene stanova najviše dolazi do izražaja u Zagrebu kojeg mladi odabiru za školovanje i pronalazak zaposlenja.
Pragma je udruga koja je osnovana s ciljem promicanja, razvitka i unaprjeđenja svih aspekata socijalne i zdravstvene zaštite socijalno ugroženih i bolesnih osoba. Iz tog razloga je i stanovanje jedna od njihovih područja interesa.
Nema prijave jer je tako svima jeftinije
Marković navodi kako je najveći problem kod podstanarstva neprijavljivanje podstanara. Kazne iznose od 500 do 50.000 kuna no rijetko kada su naplaćivane pošto se kršenje zakona dobro prikriva.
Takva prijava bi povećala i najamninu tako da podstanari toleriraju nesklapanje ugovora o najmu i neprijavljivanje. Kao veliki problem navodi se loša kvaliteta skupih stanova, problem oko plaćanja pričuve koju bi trebao plaćati vlasnik i ne vraćanje pologa podstanarima što je opet posljedica nesklapanja ugovora o najmu.
– Većina stanovništva Hrvatske podstanarstvo smatra privremenim rješenjem, pa se ne obraća velika pažnja na probleme s kojima se susreću. Bitno je zakonski regulirati status najmoprimca kako bi ostvarili pravo na povlastice koje im država nudi, – smatra Marković.
120.000 najmoprimaca u Hrvatskoj
Prema neslužbenim podacima udruge Pragma u Hrvatskoj je oko 120.000 najmoprimaca. Ipak, službeni podaci iz 2001. bilježe svega 42.195 takvih kućanstava, a podaci koji bi pokazali novije i realnije stanje nisu dostupni. Procjenjuje se da je u Zagrebu oko 30.000 podstanara, a tek je 3.741 prijavljenih iznajmljivača. U Splitu, u kojem ima više od 20.000 podstanara, tek je 525 legalnih iznajmljivača stanova. U Rijeci ih je 965, a u Osijeku 792.
Udruga smatra kako pravo na stan treba postati ustavom zajamčeno pravo. S tim ciljem planiraju pokrenuti projekt ‘Želim znati – pravo na stan’ u kojem će se analizirati i problematizirati lokalne stambene politike gradova, potaknuti javna rasprava te istaknuti posebna uloga javnog, neprofitnog i poslovnog sektora u podmirenju stambenih potreba.
