To da su timovi u kojima su zastupljene žene uspješniji danas više i nije neka novost – velik je broj istraživanja koja pokazuju prednosti takvih timova. Od toga da su kompanije s većim brojem žena na menadžerskim pozicijama i do 25% profitabilnije od onih s pretežno muškim vodstvom, do toga da su uspješniji startupi koji među svojim osnivačima imaju bar jednu ženu, u usporedbi s onima gdje su osnivači isključivo muškarci. I dok u industriji raste broj žena u ukupnom udjelu vodećih pozicija, isto se tek treba dogoditi u istraživačkim institucijama, pogotovo u STEM području.
Naime, iako žene čine 52% europskog stanovništva i većinu visokoškolskih studenata u EU-u, tek je svaka druga od pet znanstvenika i inženjera – žena. Zato je Europska komisija predana jačanju sudjelovanja žena i djevojaka u STEM studijama, a ravnopravnost spolova u istraživanju i inovacijama jedan je od prioriteta Europskog istraživačkog prostora (ERA).
Prvi plan ravnopravnosti spolova Sveučilišta u Zagrebu donesen na FER-u
Važno je da istraživačke organizacije osvijeste, osnažuju i rade na ravnopravnosti spolova, a dobar primjer dolazi upravo s FER-a gdje je su jučer, povodom Dana djevojaka u ICT-u, prezentirani rezultati Plana ravnopravnosti spolova Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Rezultate dvogodišnjeg projekta i plana predstavila je voditeljica projekta, izvanredna profesorica Anamari Nakić, a plan je izrađen u okviru projekta „Caliper: Linking Research and Innovation for Gender Equality“ s ciljem da istraživačke organizacije budu rodno ravnopravnije, putem povećanja broja znanstvenica u području STEM te poboljšanjem njihovih karijernih prilika.
Tijekom navedenog dvogodišnjeg Obzor 2020 projekta, organizirane su brojne aktivnosti: radionice u suradnji s poslovnom i akademskom zajednicom, radionice programiranja za učenice, pokrenut je podcast ŽensCast za buduće studentice te je izrađena publikacija o prvim znanstvenicama na FER-u, a sve aktivnosti mogu se pogledati u kratkom videu.
Radi se o prvom takvom planu donesenom na Sveučilištu u Zagrebu, a koji je poslužio kao primjer ne samo drugim istraživačkim organizacijama već je istaknut i kao dobar primjer od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja. Važnije od toga, predstavlja niz stvarnih inicijativa i bitnih koraka s ciljem osnaživanja žena i povećanja njihovih karijernih prilika. Raznolikost pridonosi kolektivnoj inteligenciji i kreativnosti istraživačke skupine, a prisutnost žena u istraživačkim timovima povećava vjerojatnost da će istraživački tim doći do novih ideja i perspektiva.
