Ribić: Zakon o fiskalnoj odgovornosti ide na ocjenu ustavnosti

Matica hrvatskih sindikata vjerojatno će uputiti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenom ustavnosti Zakona o fiskalnoj odgovornosti koji obvezuje Vladu na smanjivanje javne potrošnje, zbog čega stradaju obrazovanje, zdravstvo, znanost i druge javne službe, najavio je danas predsjednik Matice Vilim Ribić.

Zakon o fiskalnoj odgovornosti je antinarodni zakon, jer će zbog štednje na javnim službama stradati građani kojima su njihove usluge nužne, ustvrdio je Ribić koji se pritom obrušio na politiku štednje koja, po njegovu mišljenju, Hrvatsku i cijelu Europu vodi u još dublju recesiju i krizu.

Hrvatska vlast, i sadašnja i bivša, nekritički je prihvatila politiku štednje koju nameću međunarodni financijski krugovi, iako takva politika nigdje ne daje dobre rezultate. Pritom hrvatski tehnokrati, poput Milanovića, Čačića i Linića, hoće biti “veći Pape od Pape” pa zanemaruju čak i upozorenje Svjetske banke da nije važno smanjivati javnu potrošnju, nego joj treba povećati efikasnost, kaže Ribić.

Prema smjernicama fiskalne i ekonomske politike u iduće tri godine, Hrvatska bi javnu potrošnju trebala smanjiti sa 42 posto BDP-a na 37 posto BDP-a, a takva je politika jedino u interesu kapitala kojem odgovara smanjivanje poreza, dok će se istovremeno smanjivati ulaganja u obrazovanje ili zdravstvo.

Po podacima Eurostata, Hrvatska ima jednu od najmanjih javnih potrošnji u europskim razmjerima u kojima prosječna javna potrošnja iznosi 51 posto BDP-a, a u visokorazvijenoj Švedskoj čak 55 posto BDP-a.

S druge strane, Hrvatska predviđa da će iduće godine čak smanjiti sredstva za obrazovanje za 600 milijuna kuna, iako su sve zemlje koje su bile u recesiji radile upravo suprotno – povećavale su izdvajanja za znanost i obrazovanje.

Treba promijeniti politiku koja ne daje rezultate, no Vlada nema nikakvo originalno rješenje za hrvatsku situaciju, ocjenjuje Ribić koji bi htio da se Hrvatska povede za primjerom Islanda koji je odbio vratiti dugove, ukinuo valutnu klauzulu i proveo devalvaciju, nakon čega je počeo izlaziti iz krize.