Na pomolu hladno-hladni rat?
Ruski formalni zahtjev prema UN-u prvi je korak diplomatskog rata koji će se voditi na dubokim minusima termometra. Rusku politiku redovito prati zveckanje oružja: prošli tjedan na sjevernim granicama kontinenta rasporedili su vojsku „kako bi osigurali svoje interese na Arktiku“.
Politički pritisak zemalja koje svoje interese također vide na krajnjem sjeveru svijeta velik je – Norveška, Danska, Kanada, Rusija i SAD desetljećima su u pregovaračkoj pat-poziciji. Svi žele proširenje nacionalnog teritorija jer to znači mogućnost neometane eksploatacije prirodnih resursa Arktika.
30 posto preostalog plina na svijetu!
Masivni ledeni brijeg toliko je velik da se u prošlosti vjerovalo kako se radi o kopnenoj masi. Ispod ledenog pokrivača hladna mora sjevera kriju značajne zalihe nafte. Prema američkim procjenama dostupnim javnosti (US Geological Survey) radi se o 90 milijardi galona nafte te čak 30 posto sveukupnih svjetskih zaliha plina!
Osim vojne sile, Rusi su angažirali i cijelu „vojsku“ znanstvenika. Ruska medijska agencija RIA Novosti piše kako Kremlj planira potrošiti „milijune dolara kako bi dokazali kako su podvodni masivi bogati naftom sastavni dio euroazijske kontinentalne mase.“ Kanada i Danska imaju svoje geologe i naravno, svoje tumačenje – Lomonosova brazda nastavak je kopnene mase njihovog teritorija.
Kako god ovo početno pozicioniranje završilo postaje izvjesno – svjetske sile našle su se pred novim političkim ali i energetskim izazovom.
