Gotovo 80% građana Hrvatske svjesno je važnosti štednje te mjesečno u prosjeku izdvajaju 452 kune, pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj koje je u kolovozu 2015. na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe. Velika većina građana, njih 90%, kao glavni motiv štednje navodi potrebu stvaranja financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija, a potom i potrebe manje ili veće kupnje, odnosno renoviranja (29%), te stvaranje zaliha za „stare dane“ (24%). Iako građani u dobi između 30 i 49 godina u prosjeku uštede najviše, 548 kuna mjesečno, njih samo 27% zadovoljno je ušteđenim iznosom. Oni mlađi, u dobi između 15 i 29 godina, prosječno mjesečno štede 391 kunu, a stariji od 50 godina 395 kune, te ih je više od trećine zadovoljno ušteđenim iznosom.
Kad usporedimo zemlje srednje i istočne Europe, odnosno iznose koje štediše u tim zemljama mjesečno izdvajaju za te potrebe, Austrija prednjači. Austrijanci tako prosječno izdvajaju 201 euro, a slijede ih Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 94 eura te Česi sa 76 eura. Iza Hrvata, koji mjesečno prosječno uštede oko 60 eura, nalaze se još Mađari (47 eura), Rumunji (41 eura) i Srbi (35 eura). Prosječni ušteđeni iznosi povećali su se u odnosu na prošlu godinu u svim zemljama, osim u Slovačkoj i Mađarskoj (-2 eura), a i ovog puta prednjače Austrijanci s 13 eura većim prosječnim iznosom štednje.
Sve manje građana ušteđeni novac drži u kući
Najveći broj ljudi odlučuje se na klasičnu štednju, njih 41%, a potom slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicijski fondovi i dobrovoljna mirovinska štednja. Općenito, muškarci su skloniji klasičnoj štednji od žena, dok se žene češće od muškaraca odlučuju za stambenu štednju i životna osiguranja. Također, istraživanje pokazuje da se kontinuirano smanjuje postotak građana koji ušteđeni novac drži u kući. Ove godine taj udio iznosi 17%, za razliku od 25% prošle, te 21% 2013. godine.
Efekt 10% više, 10% manje – štedjeti ili trošiti?
Na pitanje što biste učinili da u ovom trenutku imate na raspolaganju dodatnih 4000 kuna, polovica ispitanika (48%) novac bi stavila na tekući račun, a nešto više od jedne trećine (36%) na štednu knjižicu ili štedni račun. No kada bi im se od ovog trenutka mjesečni raspoloživi budžet povećao za 10%, više od polovine ispitanika (54%) taj bi iznos stavljala na štedni račun. S druge strane, kada bi im se raspoloživi kućni budžet smanjio za 10%, polovina ispitanika (51%) manje bi i trošila i štedjela, dok bi druga polovina ili štedjela manje ili trošila manje.
Tko je najodgovorniji za razinu financijske pismenosti građana?
Na pitanje što misle jesu li dovoljno upućeni u financijske teme i bankarske proizvode, čak 32% žena odgovorilo je da nije zadovoljno razinom svog znanja. Muškarci su bili nešto manje kritični pa je njih 20% reklo da nema dovoljno znanja o tim temama. Također, ispitanici smatraju da su za financijsku pismenost podjednako odgovorne škole (26%), vlada i javne institucije (23%), obitelj (21%) i banke (19%). Žene ipak smatraju da je najveća odgovornost na obitelji (25%), dok muškarci kao najodgovornije vide vladu i javne institucije (28%).
