Ove je godine recesija nametnula glavni kriterij po kojemu se turisti odlučuju za mjesto odmora, a to je cijena smještaja. Istraživanje pokazuju da su mjesta koja stranci pretražuju upravo ona s povoljnijom cijenom smještaja, dok onih skupljih nema niti na vidiku.
Kriza duboko u potrošačkom ponašanju – komfor više nije prioritet
Dr. sc. Josip Mikulić sa Katedre za turizam na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu drži kako se kriza duboko ukorijenila u potrošačko ponašanje i to bez obzira na financijske mogućnosti. Kriza se, po ovom stručnjaku, neće značajnije odraziti na odluku o odlasku na ljetovanje, već na odluku o tome koliko će se potrošiti na ljetovanje.
Ivana Beljan s Crozilla.com je također dala svoj komentar: „Prije samo nekoliko godina turistima je komfor bio prioritet, za razliku od danas kada je recesija uplela svoje prste u grane turizma i kada su financijski troškovi postali osnovno mjerilo za izbor destinacije za ljetovanje.“
Ove je godine u svibnju i lipnju zabilježen još veći interes „pravih potrošača“ poput Nijemaca , Austrijanaca i Šveđana, dok su susjedi Srbi i Slovenci postali manje zainteresirani za našu obalu.
Pravovremena promocija od velike važnosti
Veliku prednost u odnosu na prošlu godinu, dr. sc. Mikulić vidi u tome što se s pojačanom promocijom nije krenulo u zadnji čas kao lani.
I u ovom bi se trenutku, kada je turistička sezona u tijeku, mogao privući značajan broj turista dobro plasiranim promotivnim akcijama – smatra dr. sc. Mikulić. Kao primjer navodi ponudu atraktivnih last-minute aranžmana te dodaje.
Brač, Primošten, Makarska i Umag omiljene destinacije
Najveći broj stranih državljana zainteresiran je za najam apartmana na otoku Braču te u Primoštenu, Makarskoj i Umagu. To i ne čudi pošto je na tim područjima zadovoljen omjer cijene i kvalitete, s obzirom na to da se u predsezoni, u tim mjestima smještaj mogao pronaći čak i od 10 eura po osobi. Dr.sc. Mikulić smatra da je pojačan interes turista za povoljnije destinacije razumljiv.
– Treba biti i svjestan činjenice da unatoč tome što su povoljnije destinacije u Hrvatskoj relativno nešto manje „atraktivne“ nego skuplje, apsolutno gledano, one su i dalje jako atraktivne turistima, prije svega našem glavnom segmentu turista, a to su obitelji, – dodaje Mikulić.
Nijemci pretražuju cijeli Jadran, Šveđani fokusirani na Brač
Kada je riječ o odabiru određenog mjesta, naši obožavatelji Nijemci nisu posebno izbirljivi, jer pretražuju cijeli Jadran kao Srbi ili Slovaci. Dok recimo Šveđani , poput Bosanaca, najviše traže apartmane na Braču, a Austrijanci na Krku.
Najveći broj stranaca koji su pretraživali smještaj na istarskom području su Švicarci te Slovenci koji zbog blizine najradije ljetuju u Umagu. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji najtraženija je Korčula koja je zanimljiva turistima iz BiH, Slovenije i Francuske. Zadarska županija jedinstvena je po turistima koji će ju ove godine posjetiti, a to su Rusi.
Na samom kraju, dr. sc. Mikulić donosi prognozu ovogodišnje turističke sezone.
Konačna prognoza – blagi pad noćenja i pad prihoda od tri do osam posto
– Kao što sam predviđao i prošle godine, očekujem stagnaciju ili čak blagi porast dolazaka na razini Hrvatske, sa „prelijevanjem“ dolazaka iz skupljih u povoljnije destinacije.
S druge strane očekujem blagi pad noćenja, jer smatram da su planirani budžeti za ljetovanje naših turista u odnosu na prošlu godinu zbog utjecaja krize manji, a značajan dio budžeta odlazi upravo na smještaj.
Što se prihoda od turizma tiče, očekujem pad koji će se kretati između 3 i 8 posto. Međutim, moram naglasiti da vlastita predviđanja uzimam sa određenom dozom rezerve, jer je pozicija Hrvatske u odnosu na konkurenciju ove godine znatno promijenjena. Rezultat je to prije svega aktivnosti velikih naših konkurenata, a ne vlastitih. Tako je Turska već početkom ove godine konkurentima (pa i nama) objavila rat sa dampinškim cijenama te krenula u vrlo agresivnu promotivnu kampanju. Sličan je i primjer Grčke, koja se zbog katastrofalne situacije u državi sve viša priklanjala takvom pristupu, iako se na turističkom sajmu u Berlinu još u ožujku ove godine rezolutno distancirala od ovakve prakse, – zaključio je dr. sc. Josip Mikulić, predavač na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.