“Vrzino kolo” financijskih i dužničkih kriza može se zaustaviti samo “strogom regulacijom” od strane velikih međunarodnih novčarskih ustanova, smatraju vodeće središnje banke. Posvuda bi banke morale biti potaknute na preuzimanje poslovnih modela koji su manje rizični i koji se zasnivaju na čvršćim temeljima, zahtijeva Banka za međunarodna poravnanja.
Nadzorni odbori bi se morali pobrinuti za uvođenje strožih pravila o vlastitom kapitalu banaka (Basel III), kaže se u godišnjem izvještaju Banke za međunarodna poravnanja, objavljenom u Baselu, glavnom sjedištu te banke. “U čitavom svijetu nadzorni odbori moraju donijeti odluku o dosljednom i brzom provođenju dogovorenih standarda Basel III”, kaže BIS. “Banke će vratiti povjerenje tržišta samo ako one ojačaju svoje zalihe vlastitoga kapitala i poboljšaju svoju likvidnost”, zaključuje BIS.
Zalihe za krizna vremena
Središnje banke zastupljene u Banci za međunarodna poravnanja dogovorile su ujesen 2008. nakon sloma američke investicijske banke Lehman Brothers pravila nazvana Basel III. Prema tom sporazumu banke moraju od 2013. stvoriti osjetno veće zalihe za krizna vremena. Količina vlastitoga kapitala trebala bi iznositi 10,5 posto. Članice Europske unije dopuštaju da pojedine zemlje za svoje banke uvedu i veće kvote vlastitoga kapitala. Istovremeno BIS upozorava da teret krize ne smije ići previše na račun središnjih banaka.
“Središnje banke ne bi smjele snositi čitav teret smanjenja dugova i pokretanja gospodarskog rasta”, izjavio je Stephen Cecchetti, voditelj BIS-ovog odjela za novčarsku politiku i gospodarstvo
Proračunska disciplina
BIS priznaje da u brojnim zapadnim zemljama središnje banke nemaju drugog izbora nego nastaviti s politikom relativno laganog davanja jeftinog novca. Ali, države moraju dosljedno štedjeti i “koristiti svaku priliku koja se ukaže” kako bi na drugi način smanjile dugove, sanirale proračun i strukturno se prilagodile, naglašava Banka za međunarodna poravnanja.
