Tri zablude i neistine o zlatu

Zlato je u proteklih pet godina investitorima donjelo pet puta veću vrijednost od inicijalno uložene. U međuvremenu krivulje na buzama strugale su po dnu. Ipak, nekih uvriježenih (i neprovjerenih) tvrdnji nikako da se riješimo:

1. Zlato je vječna valuta

Zlatom se oduvijek trgovalo – to je povijesna istina. Ali držati to kao bilo kakvu ekonomsku referentnu točku ili ishodište investiranja iznimno je naivno. Naime, ne postoje pouzdani zapisi koliko je doista vrijedio kilogram zlata prije sto godina u tadašnjoj ekonomiji. Postoje neki pokušaji „sravnjivanja“ vrijednosti prema primjerice muškom odijelu ili nakitu. Ali današnji brendovi imaju toliki cjenovnu lepezu da bilo kakva usporedba pada u vodu.

2. Treba držati oko 7 posto portfolia u zlatu

Netočno. Postoje neke generalno točne teorije diverzifikacije kojima izbjegavate rizik. To nije sporno. Ali zašto baš 7 posto? I što ako ostalih 93 posto pretrpi ozbiljniji pad. Onda i ovih 7 posto (a recimo da se vrijednost zlata udvostručila) ne vrijedi bog zna čemu.

Ispovijest američkog dolara – tragovi kokaina, krivotvorine, krađe…

3. Zlato je precjenjeno

Doista? Rast cijena u posljednjih pet godina ukazat će na suprotno – njegova vrijednost je rasla pet puta. Znači li to da je sada precijenjeno? U periodu između 1980 i 2000 godine vrijednost zlata srozala se za četiri petine. Je li tržište tada podcjenjivalo vrijednost zlata? Vrijednost zlata nemoguće je procijeniti. Stoga, ako odlučite ulagati zlato tretirajte ga onakvim kakvo i jest – samo jedno od sredstava na tržištu.