U Hrvatskoj će se do 2020. godine otvoriti 85 tisuća radnih mjesta?

Ministar misli da za takvo što valja stvoriti stabilno investicijsko okružje otporno na političke promjene, kao i porezne i druge povlastice, primjerice za zapošljavanje stranih stručnjaka koji Hrvatskoj nedostaju.

Vrdoljak smatra da uspješna provedba industrijske strategije podrazumijeva i dizanje kvalitete javne uprave te iznosi ideju o ukidanju posebnog zakona za javne službenike i namještenike. Dovoljan je Zakon o radu, smatra Vrdoljak, zazivajući mjerenje uspješnosti rada državnih i javnih službenika.

Spreman je, kaže, kao pilot projekt u tom smjeru, ponuditi praćenje rada službenika njegova ministarstva.

Pored tih mjera i zahvata, drži da bi u Hrvatskoj bilo dobro potaknuti razvoj fondova rizičnog kapitala te se pita je li dobro zašto se HBOR hvali time što ima malo rizičnih plasmana?

Prema prijedlogu industrijske strategije, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj trebala bi u razdoblju od 2014. do 2020. godine rasti po godišnjoj prosječnoj stopi od 2,85 posto godišnje, u industriji bi se zaposlilo više od 85 tisuća radnika te ostvario porast izvoza za 30 posto.

Okosnice industrijskog oporavka Hrvatske, prema strategiji, trebale bi biti farmaceutika, proizvodnja računala, elektroničkih i optičkih proizvoda, metalska industrija, računalno programiranje, ekektroindustrija te proizvodnja strojeva i uređaja.

U strategiji su definirana četiri ključna prioritetna područja industrijske strategije. To su stvaranje stabilnog investicijskog okruženja, poticanje suradnje industrije i obrazovnog sustava, restrukturiranje javne uprave i administracije te razvoj tržišta kapitala u smjeru alternativnih izvora financiranja.