Ustavni sud ukinuo 43 odredbe Zakona o kaznenom postupku

Ustavni sud je djelomično ili u cijelosti ukinuo 43 odredbe Zakona o kaznenom postupku. Ova odluka nema učinaka na postupke koji su pokrenuti ni radnje i mjere koje su poduzete prema ZKP-u za vrijeme njegova važenja. Ustavni sud inače broji 13 članova, a za odluku je glasovalo njih 11 jer je sudac Aldo Radolović na bolovanju, a 13. član nije izabran.  Sutkinja izvjestiteljica Snježana Bagić kazala je da je zahtjev za ocjenu ustavnosti ZKP-a podnijelo ukupno pet podnositelja, među kojima su četiri odvjetnička društva. Pojasnila je da u pojedinim situacijama zakonodavac nije vodio računa o težini kaznenog djela pa je izjednačio dokazne radnje i prava obrane. U raspravi je istaknuto da je u osporenom zakonu bilo dosta primjera gdje se optuženika dovodi u podređen položaj u odnosu na državnog odvjetnika koji je ovim zakonom preuzeo vođenje cijele istrage koju je ranije vodio istražni sudac, piše Liderpress.

Sudac Davor Krapac ustvrdio je da odluku ne treba shvatiti kao kritiku zakonodavcu jer ona pridonosi učvršćenju prava građana, ali i jačanju zakonodavne vlasti. S obzirom da je potrebno vrijeme za prilagodbu Ustavni je sud zaključio da se učinak ove odluke odgodi dok zakonodavac ne donese izmjene i dopune ili novi zakon. No, to moraju učiniti najkasnije do 15. prosinca iduće godine. Ako do tada ne donese novi zakon, osporene odredbe prestale bi važiti.

Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec ustvrdila je da je riječ o jednom od najvažnijih zakona u demokratskom društvu te da je današnja odluka među pet najvažnijih koje je Ustavni sud donio u posljednjih 20 godina. Ova odluka daje snažan vjetar u leđa borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala te ostalih kaznenih djela koja razaraju supstanciju svakog društva. Odluka upozorava da treba preciznije urediti modele borbe protiv terorizma, posebno međunarodnog. No, najteža djela ne smiju postati mjerilo koja će određivati opća mjerila postupanja prema svakom građaninu. I krađa u trgovini je zlo i protiv njega se treba boriti no položaj takvog okrivljenika treba biti snažnije zaštićen jer to traže Ustav i Europska konvencija o ljudskim pravima, ustvrdila je Omejec.