U Hrvatskoj u ovom trenutku nedostaje 24.500 kvalificiranih radnika koji bi mogli provoditi energetske obnove, trenutno je svaki peti radnik stranac, a obrazovanje radnika u kontekstu znanja o energetski učinkovitim tehnologijama već sada predstavlja jedan od najvećih izazova za ostvarivanje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. godine.
Naime, za većinu trogodišnjih zanimanja ne postoji dovoljni interes za upis i slabo se popunjavaju upisne kvote, a programi ne prate potrebe tržišta. Pokazao je to dokument o stanju i preprekama u građevinskom sektoru pod nazivom „Analiza postojećeg stanja u zgradarstvu u Republici Hrvatskoj i vještina građevinskih radnika u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije“. Analiza je izrađena u sklopu EU sufinanciranog projekta CRO skills RELOAD kojeg provodi Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s partnerima Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, Hrvatskom obrtničkom komorom, Regionalnom energetskom agencijom Sjever i Zajednicom građevinskih škola Republike Hrvatske.
Zgrade u Hrvatskoj su odgovorne za potrošnju više od 40 posto potrošnje energije i emitiraju oko 36 posto emisija CO2. Cilj Europske unije je do 2030. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova od 40 posto u odnosu na razine iz 1990. godine. To je moguće postići pojačanim intenzitetom energetske obnove postojećih zgrada i izgradnje novih zgrada gotovo nulte energije (nZEB zgrada) zbog čega je potrebno povećati broj kvalificiranih radnika, uključujući obrtnike i poduzetnike s posebnim znanjima i stručnošću u korištenju novih tehnologija i osiguravanju visokokvalitetne gradnje.
Analiza postojećeg stanja pokazala je kako između 40% i 60% obrtnika smatra da o energetski učinkovitim tehnologijama ne zna dovoljno i htjeli bi znati više. Kako bi se postigli ciljevi energetske učinkovitosti u zgradarstvu do 2030. godine, procjenjuje se da će godišnje biti potrebno oko 24.500 radnika strukovnih zanimanja i 5800 inženjera građevinarstva, arhitekata, inženjera strojarstva i inženjera elektrotehnike.
„Glavni cilj koji se želi postići ovom analizom je definirati broj radnika potrebnih za izvođenje ključnih radova i, konačno, procijeniti postojeće obrazovne mogućnosti i predložiti optimalna rješenja u smislu redizajniranja postojećih programa i planova i programa te implementacije novih. Zaključci koje ovaj dokument treba dati bit će kamen temeljac za izradu Nacionalnih smjernica, također u sklopu CRO skills RELOAD, za donošenje strateških odluka svih relevantnih dionika u sektorima graditeljstva i obrazovanja u svrhu uspostave sustava obrazovanja i osposobljavanja radne snage u područjima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije za postizanje ciljeva koje si je Republika Hrvatska zadala do 2030. godine u zgradarstvu“, zaključuje Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.
