Zadruga kao alternativni način poslovanja

Samo u Europi postoji više od sto milijuna registriranih zadrugara. Taj oblik poslovanja razvija se na modernim načelima i u Hrvatskoj projektima i poticajima Ministarstva gospodarstva, Fonda za razvoj i zapošljavanje, Hrvatske gospodarske komore te Hrvatskog saveza zadruga kao krovne organizacije koja promiče interese zadrugarstva.

Od studenata do umirovljenika

Nećemo iscrpno predstavljati zadrugu kao pravni oblik nego isključivo istaknuti komparativne prednosti i pogodnosti poslovanja zadrugom. Ponajprije, zadruga je pravni oblik koji omogućuje uz minimalno ulaganje legalno poslovanje i naplatu većem broju fizičkih (i pravnih) osoba bez obveze da se nalaze u stalnom radnom odnosu.

Upravo statistika pokazuje da je to osnovna pogodnost zadruge. Samo dva posto registriranih zadrugara u Europi ujedno je u stalnom radnom odnosu u zadruzi. Također, status zadrugara omogućen je na jednak način umirovljenicima, studentima, nezaposlenim osobama, osobama u stalnom radnom odnosu izvan zadruge ili u njoj te pravnim osobama.

Zakonska regulativa

Zadruga i njezino poslovanje uređeno je Zakonom o zadrugama (NN 36/95, 67/01, 12/02), Pravilnikom o evidenciji zadruga i zadružnih saveza (NN 88/02) te Pravilnikom o imeniku zadrugara (NN 85/02). Sukladno Zakonu o zadrugama: “Zadruga je dobrovoljno udruženje zadrugara u kojem svaki član sudjeluje neposredno i koje zajedničkim poslovanjem po načelu uzajamne pomoći unapređuje i zaštićuje svoj gospodarski i drugi profesionalni interes u cilju ostvarenja osobne i zajedničke dobiti ili drugih interesa zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge.”

Zadruga se osniva ugovorom o osnivanju, a prava i obveze zadrugara pobliže se uređuju pravilima zadruge. Na međusobne odnose zadrugara supsidijarno se primjenjuju propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortaštvu.