Svako poduzeće, bilo startup, malo, srednje ili veliko, u svakoj fazi svojeg postojanja suočava se s temeljnim pitanjem – kako rasti i razvijati se? Je li rast, uopće, dugoročna odrednica svakog poduzeća? Kad se trebam prodati? Trebam li se uopće prodavati ili mogu nastaviti kao i do sada?
Da bismo znali u kojem smjeru ići, moramo imati jasno definiranu strategiju poslovanja (imati viziju i svrhu postojanja). Akvizicija poduzeća (ili prodaja drugom poduzeću) jedna je od vaših ključnih odluka. Bitno je za naglasiti, morate željeti i odlučiti se taj korak. Biti jasni u artikuliranju što i kako želite. Mnoge prodaje poduzeća su propale jer se vlasnici nisu znali odlučiti u kojem smjeru žele ići, što će raditi nakon prodaje poduzeća i slično.
Kako pronaći poduzeće koje predstavlja dobru poslovnu priliku?
Identifikacija dobrog targeta (ciljano poduzeće), čije preuzimanje predstavlja dobru poslovnu priliku, ovisi o našoj unaprijed definiranoj strategiji poslovanja. Dobar „target“ može biti naš konkurent (horizontalna integracija), kupac ili dobavljač (vertikalna integracija) ili „nešto treće” (diverzifikacija). Identifikaciju targeta može raditi sam poduzetnik ili u tu svrhu može angažirati konzultante, koji prema kriterijima koje zadaje poduzeće analiziraju tržište i identificiraju targeta. Ako se radi o preuzimanju postojećeg kupca ili dobavljača, target često identificira sam poduzetnik i inicira razgovor na temu moguće akvizicije
Akvizicija (engl. acquisition) = stjecanje poduzeća odnosno dijela poduzeća na temelju stjecanja kontrolnog paketa njegovih dionica.
Preuzimanje = prenošenje kontrole poslovanja neke kompanije s jedne skupine dioničara na drugu
Nakon što smo definirali u kojem smjeru želimo ići (potencijalno smo identificirali poduzeće za akviziciju ili spajanje), moramo napraviti prethodnu analizu strateških ciljeva poduzeća, a prije svih budućih koraka (odabir konzultanta, prethodne konzultacije oko financiranja akvizicije…), a koja se odnosi na sljedeće ključno pitanje:
Želimo li kupiti poduzeće ili samo njegovu imovinu?
Kod kupovine poduzeća je nužan detaljan due dilligence, jer s kupovinom poduzeća kupujemo i njegovu prošlost sa svim rizicima koja ona nosi. Kod kupovine imovine kupujemo ono što nam konkretno treba (proizvode, tržište, opremu, zalihe, nekretnine, ljude…), što za sobom nosi manji rizik od kupnje cijelog poduzeća.
Primjeri akvizicija u Hrvatskoj
Infobip akvizicija
Nakon 14 godina organskog rasta, Infobip se odlučio iskoračiti i pokrenuti akvizicijski proces temeljem svog razvoja trebala pomoći u komunikaciji sa skoro 80 posto globalne populacije koja će do 2025. imati pametni telefon, što će biti rast od 21 posto u odnosu na 2019.
Pripreme poduzeća za proces prikupljanja kapitala krenule su u ljeto 2019., iako su imali dobre poslovne rezultate svih 15 godina, tražili su iskorak na globalno tržište. Širenje na nova tržišta, gdje su akvizirali nove klijente, Infobip je dotad uspješno financirao reinvestiranjem ostvarene dobiti. Pripreme za investicijski proces počele su angažmanom jedne od vodećih svjetskih investicijskih banaka, Citi.
Preko 34 investicijskih fondova sudjelovalo je u pregovorima. Ono što je bilo izuzetno neobično je to da private equity fond investira u manjinski udio u bilo kojoj tvrtki pa tako i Infobipu. Private equity fondovi većinom uzimaju većinske udjele ili kupuju tvrtke u cijelosti kako bi ih reorganizirali i potom prodali.
U Infobipu naglašavaju kako je to ujedno i najveće europsko softversko ulaganje serije A financiranja u posljednjih nekoliko godina. Infobip u One Equity Partnersu dobiva iskusnog strateškog partnera koji će kompaniji pomoći izgraditi prisutnost na tržištu Sjeverne Amerike i ubrzati rast tvrtke kroz strateške akvizicije. Zahvaljujući investiciji u Infobip od strane fonda One Equity Partners, Infobip je spremni koristiti model spajanja i preuzimanja (M&A), odnosno stratešku akviziciju kao alat za daljnji rast
Nanobit akvizicija
Akvizicija Nanobita daleko je iznad, primjerice, iznosa koji je Hrvatski Telekom izdvojio za IT tvrtku Combis (25,5 milijuna eura), a nadmašuje onu kad je Valamar za 23 milijuna eura preuzeo Hotele Makarska. Preuzimanje Nanobita bliže je iznosu koji je United grupa dala za trećeg mobilnog operatera Tele2 Hrvatska, 220 milijuna eura, ili iznosu koji je francuski Lactalis dao za Dukat, 280 milijuna eura.
Švedski izdavač računalnih igara Stillfront Group, koji posljednjih godina mahnito kupuje free-to-play studije za izradu mobilnih igara, krajem 2020. godine objavio je da preuzima najvećeg hrvatskog proizvođača mobilnih igara Nanobit, i to za 125 milijuna eura ili gotovo milijardu kuna. Riječ je o najvećoj akviziciji ne samo u hrvatskom gamingu, nego i u ukupnoj domaćoj IT industriji, usporedivoj s velikim akvizicijama u telekomunikacijama i poljoprivredi.
Kako investicijska javnost voli reći, uspjeli su pronaći “sveti gral” startupa, koji radi vlastite proizvode i na ovaj način privlače ostale ulagače da prepoznaju Hrvatsku na karti za svoja ulaganja.
Zaključak
Uspješne akvizicije su u većini slučajeva posljedica jasne strategije razvoja poduzeća, dobre pripreme prije akvizicije i odabira ciljnog poduzeća, uz jasno razumijevanje financijskih i strategijskih efekata akvizicije. Bitno je kvalitetno napraviti due diligence proces (strukturirani) prije preuzimanja, osigurati financiranje transakcije, te detaljno isplanirati proces integracije poduzeća kako bi se što prije postigli sinergijski efekti (zato i jesmo ušli u akviziciju?).
Neuspješne akvizicije su u većini slučajeva posljedica plaćene prevelike cijene, kupovine poduzeća iz krivih razloga, odabir krivog „targeta“, te preuzimanja u krivom trenutku kao i neuspjele integracije kupljenog poduzeća. O samoj integraciji poduzeća nakon kupnje (problemi i krive odluke), može se izdvojiti poseban tekst.
Napisao Boris Sruk
direktor ARGUS grupa d.o.o.
www.argus-grupa.hr
[email protected]
Predavač i nositelj kolegija „Procjena vrijednosti poduzeća“ i „Poslovne kombinacije“ na RRiF Visokoj školi za financijski menadžment
