Globalno tržište rješenja baziranih na bespilotnim letjelicama za energetski i komunalni sektor ima vrijednost do čak 9,46 milijardi američkih dolara godišnje, procjenjuje PwC u novom izvješću koje prikazuje kako kreativna upotreba bespilotnih letjelica unosi promjene u načine na koji tvrtke grade, upravljaju i održavaju svoje mreže.
Bespilotna letjelica s bacačem plamena koja se koristi za uklanjanje smeća s električnih vodova jedan je od slikovitijih primjera inovativnih primjena bespilotnih letjelica. Nešto prozaičnije primjene uključuju geoprostorna mjerenja u tijekom planiranja ulaganja, nadgledanje procesa gradnje i upravljanje imovinom te proaktivno rješavanje problema poput obrasle vegetacije.
Očekuje se da će se globalne mreže za prijenos električne energije 2020. godine povećati na 6,8 milijuna kilometara vodova, što je povećanje za 15 % u odnosu na 2016., budući da se proizvodnja energije mijenja povećanjem obnovljivih izvora energije, a potražnja raste na tržištima u nastajanju poput Kine i Indije. Regulatorna tijela sve su zabrinutija zbog pouzdanosti, nudeći poticaje za smanjenje iskakanja mreže i propisuju kazne zbog prekida opskrbe. Sektor svake godine gubi 169 milijardi američkih dolara zbog kvarova energetske mreže i prisilnih obustava rada.
„Energetski i komunalni sektor suočava se s brojnim novim izazovima na pragu digitalne revolucije“, rekao je Michał Mazur, partner PwC-a za rješenja bazirana na bespilotnim letjelicama. „Pritisak prelaska s fosilnih goriva na obnovljive izvore, uz smanjenje cijena, prisiljava tvrtke da potraže nove načine održavanja profitabilnosti. U vrijeme kada tvrtke preoblikuju svoje poslovne modele, bespilotne letjelice pomažu povećati pouzdanost proizvodnje, prijenosa i distribucije energije.“
Najnovije izvješće u PwC-ovoj seriji publikacija Clarity from above sadrži priče o tome kako se kreativni menadžeri komunalnih usluga širom svijeta okreću bespilotnim letjelicama radi rješavanja nekih od najozbiljnijih problema u sektoru, povećavajući na taj način pouzdanost i sigurnost radnika. Na primjer, u većini je zemalja praćenje rasta vegetacije i obrezivanje stabala u blizini vodova za električnu energiju najveći trošak održavanja koji snose energetske tvrtke. Bespilotne letjelice čine proces obrezivanja učinkovitijim te pružaju podatke koji pomažu predvidjeti i izbjeći oštećenja uzrokovana padom stabala.
„Primjena tehnologije bespilotnih letjelica za prikupljanje različitih podataka o elektranama, trafostanicama ili električnim vodovima postaje pokretač promjena u cijelom energetskom i komunalnom sektoru“, rekao je Massimo Pellegrino, partner PwC-a koji je sudjelovao u izvješću. „Ne samo da bespilotne letjelice mogu prikupljati standardizirane i opipljive podatke učinkovitije od ljudi na terenu, već to mogu učiniti bez rizika po ljudski život, za razliku od letjelica s pilotom.“
Tvrtke za vodovod također su se uvjerile da bespilotne letjelice mogu biti korisnije od satelita u procesu praćenja kvalitete vode. PwC-ov softver Geospatial.App omogućuje integraciju, prikaz i upravljanje kartografskim podacima koje su prikupile bespilotne letjelice opremljene vizualnim, infracrvenim i drugim kamerama, što je korisno na područjima kao što su praćenje procesa izgradnje infrastrukture, praćenje potreba održavanja i procjena štete nakon prirodnih katastrofa ili katastrofa koje su nastale ljudskim djelovanjem.
Današnje izvješće treće je u seriji izdanja Clarity from above. Prvo izvješće izdano u svibnju 2016. obrađivalo je cjelokupno globalno tržište za primjenu tehnologije bespilotnih letjelica, pri čemu je vrijednost tog tržišta procijenjena na više od 127 milijardi američkih dolara. Drugo izvješće pronašlo je tržište primjena u sektoru prometne infrastrukture vrijedno 45 milijardi američkih dolara.
„Kako bi ostale konkurentne na tržištu i išle u korak s promjenjivim poslovnim ekosustavom kojemu nove tehnologije predstavljaju izazov, tvrtke iz energetskog i komunalnog sektora moraju proširiti svoje vidike“, rekao je Norbert Schwieters, PwC-ov globalni voditelj usluga u energetskom i komunalnom sektoru. „Moraju prihvatiti nove tehnologije, na primjer bespilotne letjelice, kao prilike za povećanje učinkovitosti, smanjenje troškova i poboljšanje unutarnjih procesa.“
