Posljednjim izmjenama Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (Nar. nov., br. 82/15.) koje su na snazi od 1. rujna 2015. u taj je propis ugrađena posebna zaštita radnika kojima poslodavac zbog nelikvidnosti nije u mogućnosti isplatiti plaću. Na temelju podataka Porezne uprave u Hrvatskoj svakoga mjeseca između 30 i 50 tisuća radnika ne primi zarađenu plaću. Prema ovom zakonu, država preko posebne Agencije isplaćuje minimalne plaće radnicima, ali ne neograničeno, nego najviše do tri mjeseca. Time se ublažava egzistencijalna agonija radnika koji su dovedeni u krajnje nezavidnu situaciju.
U slučaju nelikvidnosti
Prema postojećim propisima o radu, poslodavac koji do kraja mjeseca ne isplati plaću i naknadu plaće ili ih ne isplati u cijelosti obvezan je radniku uručiti obračun neisplaćenog iznosa. Taj je obračun ovršna isprava na temelju koje radnik može pokrenuti postupak prisilne naplate s računa poslodavca. Radnik je prema Ovršnom zakonu u prednosti pred ostalim vjerovnicima, čak i u odnosu na isprave kojima se prisilno naplaćuju porezi i druga javna davanja.
Ta prednost ne pomaže mnogo ako na poslodavčevu računu nema sredstava ni za radnikovu plaću. Taj se problem, barem teoretski, od 1. rujna 2015. ublažava izmjenama propisa kojima se reguliraju ovlasti i zadaće Agencije za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca (Agencija). Agencija isplaćuje do tri minimalne plaće radnicima čiji poslodavac zbog nedovoljnih sredstava na transakcijskom računu nije u mogućnosti isplatiti im barem minimalnu plaću. Ovim novim oblikom zaštite radnika obuhvaćeni su svi radnici u Hrvatskoj osim onih koji su ujedno jedini članovi društva u kojemu su zaposleni.
Poslodavac sâm sebe blokira
Poslodavac koji do kraja mjeseca ne isplati plaću odnosno naknadu plaće dužan je prvog sljedećeg radnog dana za svakog radnika Fini dostaviti zahtjev za prisilnu naplatu neisplaćene plaće i naknade plaće, uvećane za zatezne kamate koje teku od dana dospijeća plaće/ naknade plaće. Uza zahtjev za isplatu treba priložiti obračun neisplaćene plaće ili naknade plaće sastavljen na propisanom formularu.
Tako je poslodavac prisiljen sam sebe blokirati ispravama o dugovanoj plaći i naknadi plaće. Zahtjevi se dostavljaju za svakog radnika pojedinačno, na punu svotu plaće i naknade plaće na koju radnik ima pravo, a nije mu isplaćena.
Ako zahtjevi za isplatu plaće i naknade plaće ne budu izvršeni ili ne budu izvršeni u cijelosti (jer na računima nema dovoljno sredstava), poslodavac je dužan u roku od tri dana nakon što primi obavijest da njegovi nalozi nisu izvršeni Agenciji podnijeti zahtjev za isplatu plaće, ali ne punoga dugovanog iznosa, nego u visini minimalne plaće za svakog radnika. Minimalna plaća za 2017. iznosi 3276,00 kn mjesečno u bruto iznosu. Zahtjev se podnosi poimenično po radnicima, na posebnom zbirnom formularu koji je također propisan provedbenim Pravilnikom. Uza zahtjev treba priložiti specifikaciju rasporeda plaće, poreza i doprinosa te uplatne račune s pripadajućim oznakama. Ako je plaća i naknada plaće djelomično isplaćena, zahtjev se podnosi za razliku između isplaćenog iznosa i propisane svote minimalne plaće.
Nakon što obradi zahtjev poslodavca, Agencija će u roku od sedam dana o tome donijeti rješenje i radnicima isplatiti minimalnu plaću odnosno razliku između svote koju im je isplatio poslodavac i minimalne plaće. Iznos koji radnicima isplaćuje Agencija u ukupnoj je svoti zaštićen od ovrhe, pa se iz toga iznosa ne mogu prisilno naplaćivati radnikovi vjerovnici.
Nakon isplate Agencija preuzima radnikovo potraživanje od poslodavca. Poslodavac je i dalje dužan, samo više ne duguje radnicima, već Agenciji. Agencija će platiti i doprinose na plaću, a poslodavac ih je obvezan vratiti Agenciji u tri mjesečna obroka, nakon što mu se deblokira račun.
