Kreditne unije mogu potaknuti regionalni razvoj Hrvatske

Kreditne unije mogu potaknuti regionalni razvoj Hrvatske

Što je to Hrvatska udruga kreditnih unija? Zašto je nastala?

Hrvatska udruga kreditnih uniija osnovana je sa ciljem promicanja, razvitka i unapređenja rada kreditnih unija, pri čemu su posebno istaknuti ciljevi: davanje mišljenja i prijedloga državnim tijelima pri donošenju propisa iz područja rada kreditnih unija, pružanje stručne i druge pomoći članicama Udruge, informiranje javnosti kroz glasila javnog priopćavanja o radu kreditnih unija, te razvijanje programa međunarodne suradnje.

Uloga Hrvatske udruge kreditnih unija u današnjem trenutku izuzetno je važna iz nekoliko razloga.

Kreditne unije u Hrvatskoj, su financijske institucije koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad. U Hrvatskoj trenutno posluju dvadeset tri kreditne unije, teritorijalno nejednako raspoređene, a nastale su preoblikovanjem iz štedno kreditnih zadruga. U postupku preoblikovanja pojavili su se brojni problemi u poslovanju, pa će se Udruga aktivno uključiti u riješavanje istih.

Udruga će također nastojati pomoći u osnivanju novih kreditnih unija, kako bi se kreditne unije što ravnomjernije regionalno pozicionirale, te time značajno potaknule regionalni razvoj i mikrofinanciranje u RH.

Kreditne unije ili neke njima slične financijske institucije u EU nisu rijetkost. Kakva su njihova iskustva?

Kreditne unije djeluju u više od 100 zemalja širom svijeta, gdje pružaju različite financijske usluge, prije svega kreditne i depozitne. Njihovim djelovanjem obuhvaćeno je više od 200 milijuna članova koji putem kreditnih unija rješavaju svoje financijske potrebe.

U EU kreditne unije su članice Europske mreže kreditnih unija koja pomaže novim državama članicama da u tim zemljama kreditne unije dostignu status koji je jednak kao i u drugim državama članicama EU.

U Europskoj uniji zemlje s najvećim brojem članova su Velika Britanija, Irska, Litva, Poljska, Rumunjska, Estonija, Latvija, Švedska, Austrija.

U zemljama EU kreditne unije uz kreditno-depozitne poslove za svoje članove mogu obavljati i druge poslove za svoje članove kao što su jednostavne bankarske transakcije, transakcije vezane za tekuće račune, savjetodavne usluge, knjigovodstvene usluge, posredovanje u životnom osiguranju, platni promet za svoje članove, usluge razvijanja vještina svojih članova u upravljanju novcem.

Osim navedenih poslova, kreditne unije država članica EU mogu primati depozite od drugih kreditnih unija, udruženja kreditnih unija, javnih organizacija, vjerskih zajednica, lokalne samouprave, međunarodnih fondova i dobrotvornih organizacija, kao i ulagati u državne vrijednosne papire.

U Hrvatskoj su prije petnaestak godina bile osnovane tri mikrofinancijske institucije (DEMOS Karlovac, Micro plus Zagreb i NOA Osijek). Nažalost zbog ukidanja štedno-kreditnih zadruga u likvidaciju su otišle Micro plus i DEMOS-a, a NOA se preoblikovala u kreditnu uniju.

Koje su trenutno najveće prepreke u radu kreditnih unija ?

Hrvatska Udruga kreditnih unija trenutno se najviše zalaže za stvaranje adekvatnog zakonodavnog okvira, unutar kojeg će biti zadovoljeni pojedinačni interesi članova kreditnih unija kao i interes RH.

Prilikom usvajanja Zakona o kreditnim unijama koji je stupio na snagu 01.01.2007. godine izvršen je proces usklađivanja sa pravnom stečevinom EU. Zbog određene zakonske regulative, kreditne unije u prethodnom razdoblju imale su dosta problema u svom poslovanju, pa je sada ponovno pokrenuta inicijativa na nivou Udruge da se zajedno sa mjerodavnim institucijama utvrde adekvatna zakonska rješenja.

Na što konkretno mislite?

Rad kreditnih unija bitno je otežan zbog zakonskog ograničenja. Primjena „teritorijalnog načela“ koje je propisano člankom 9. stavak 3. i točkom 4. Zakona o kreditnim unijama, izričito je restriktivno, čak i u odnosu na propise EU.

Primjera radi, primjenom Zakona, građanin koji ima prebivalište u Velikoj Gorici, Samoboru ( dakle u Zagrebačkoj županiji), a radi u Zagrebu ne može postati član kreditnih unija u Gradu Zagrebu, a u zagrebačkoj županiji nije registrirana niti jedna kreditna unija.

Osobito su u nepovoljnom položaju zadrugari koji su osnivali štedno-kreditnu zadrugu, a zbog činjenice da zbog svog prebivališta koje je različito od sjedišta kreditne unije više ne mogu biti njeni članovi i ne mogu koristiti njene usluge.

Očekujem da će se pri donošenju Izmjena i dopuna Zakona o kreditnim unijama voditi briga o problemima na koji ukazujemo sve ove godine od kada su se štedno-kreditne zadruge morale preoblikovati u kreditne unije.

Hrvatska udruga kreditnih unija osnovana je na inicijativu devet kreditnih unija: ABC-KREDITNA UNIJA, Sisak; Kreditna unija APOEN, Valpovo; Kreditna unija DUKAT, Viškovo; Kreditna unija GAMA, Zagreb; Kreditna unija LIBERTINA, Čakovec; ZAGORSKA KREDITNA UNIJA, Zabok; Kreditna unija KOD SATA, Sisak; Kreditna unija DEPONENT, Zagreb; Kreditna unija NOA, Osijek;


Podijeli

One thought on “Kreditne unije mogu potaknuti regionalni razvoj Hrvatske

  1. Razuman

    Čestitam na inicijativi udruge te savjetovanju postojećih kao i pomoći novim osnivačima kreditnih unija. To je odlično zamišljen oblik mikrofinanciranja kroz lojalnost članova. Želim da racionalnost i poštenje rukovodstva svake unije bude na visokom nivou.
    Da napomenem, zakon o Kreditnim unijama je prilično represivan i antipoduzetnički formuliran te mi je čudno kako je uopće prihvaćen u Saboru RH. Zbog protuustavnih i represivnih načela na kojima unija mora biti osnovana (teritorijalno, samo oni koji žive na područnoj jedinisi okalne samouprave gdje je i unija) nije u skladu s tržišnim načelima slobodne demokracije, može se poistovjetiti sa protupravnim ograničenjem slobode kretana mada to nije jedini neustavan i segregacijski zakon. Ipak sam sretan da se kojim slučajem u Zakonu o kreditnim unijama nisu prihvatila načela rasne pripadnosti, religije ili spolne orjentacije. Tako Jedino Sindikalna kreditna unija može djelovati na teritoriju cijele RH uz uvijet da su članovi također i članovi NHS-a. Pretpostavljam da je sporni Zakon prihvaćen bez racionalnog čitanja i razumijevanja zastupnika (Dokaz – Polančec i Šuker su priznali da se puno ugovora i akata prihvaća od strane vlasti bez čitanja) odnosno pripremljen je u Ministarstvu financija tako da se onemogući štedno-kreditnim zadrugama daljnji nastavak rada zbog lošeg imidža nekih Zadruga čije su uprave pronevjerile štednju (virovitička) ili bile izrazito lihvarske prema svojim članovima (CH). Da im se ograniči broj članova a samim tim i osnivača kroz teritorijalno načelo (jer su osnivači vjerovatno iz cijele RH i općenito onemogući daljnji rad kao udruženju članova na način da se "zakonski" represivno smanji opseg posla odnosno prihoda nužnih za samoodržanje institucija. Bitno je da se zna da je bilo štedno-kreditnih zadruga čije su uprave obavljale pošten i časan posao uz realne troškove kredita i razumijevanje stranki koje su kasnile u podmirivanju svojih obveza, naravno poštujući poslovna načela dobroga gospodara u svrhu minimaliziranja sporne naplate i povrata štednje svim štedišama.

Odgovori

Top