Prema Visinom istraživanju o digitalnom plaćanju, broj potrošača koji redovito koriste mobilni uređaj za plaćanje – bio to pametni telefon, tablet ili nosivi uređaj – u protekloj se godini utrostručio. Trenutačno 54% ispitanih potrošača redovito koristi mobilne uređaje za plaćanje niza aktivnosti, u usporedbi sa samo 18% potrošača koji su upitani koriste li mobilno plaćanje za kupnju svakodnevnih roba i usluga prošle godine, kada je studija prvi put provedena.
Studija, u sklopu koje je ispitano više od 36 tisuća online potrošača u 19 europskih zemalja, otkriva kako se prihvaćanje digitalnih načina plaćanja kod potrošača značajno izmijenilo u proteklih 12 mjeseci. Prije godinu dana 38% ispitanih reklo je da nikada ne koriste mobilne uređaje za plaćanje i da ne planiraju početi. U 2016. godini ta je brojka pala na 12%.
Tko su oni i što kupuju?
Kada promotrimo deset zemalja s vrha ljestvice u kojima je mobilno plaćanje najraširenije, možemo ih svrstati u dvije kategorije: tržišta u razvoju kao što su Turska i Rumunjska, koje su brzo prošle ili zaobišle tradicionalne metode plaćanja kako bi brže usvojile nove tehnologije; i razvijena tržišta – posebice nordijske zemlje – koje se razvijaju različitim tempom kako bi prihvatile nove tehnologije.
Zanimljivo je i da korisnici mobilnog plaćanja također kažu da se osjećaju jednako ugodno pri kupovini većeg iznosa na mobilnim uređajima, kao i kod svakodnevnih plaćanja.
Kad su u pitanju roba i usluge, mobilno se plaćanje najčešće koristi pri:
- Plaćanju režija (53% ispitanika)
- Kupnji karata za autobusni i željeznički prijevoz (47%)
- Kupnji roba i usluga visoke vrijednosti poput godišnjih odmora, namještaja i elektronike (44% ispitanika)
- Kupnji hrane iz dostave (40% ispitanika)
- Kupnji glazbe i video sadržaja (36%)
Porast mobilnog bankarstva
Istraživanje također pokazuje kako aktivnost u mobilnom bankarstvu raste kod svih dobnih skupina. Po prvi put, više od polovice ispitanih Europljana u svim dobnim skupinama koristi mobilno bankarstvo. Dok su milenijci i dalje najizraženija kategorija, druge dobne skupine brzo ih dostižu. Sa stopom rasta od 33%, najveći je rast zabilježen u dobnoj skupini od 55 do 64 godine, dok milenijci od 18 do 34 godine bilježe stopu rasta od 24%.
Diljem Europe, porast u broju ispitanih koji koriste mobilno bankarstvo također pomaže ljudima pri praćenju njihove potrošnje i financijskih odgovornosti – dvije petine (41%) kažu da redovito provjeravaju stanje računa online ili putem aplikacije za online bankarstvo.
Davor Kršul, Visa Country Manager za Hrvatsku, rekao je:
„Ovi su podaci potvrda da je budućnost digitalnog plaćanja stigla, usporedno s tim kako potrošači diljem i širom Europe prihvaćaju nove raznolike načine plaćanja. Visa vidi pametne telefone i nosive uređaje kao početak šireg trenda, s milijun povezanih uređaja koji omogućavaju jednostavno i sigurno integriranje dnevnih trgovinskih transakcija u gotovo bilo koju tehnologiju.
U Europi smo nedavno doživjeli lansiranje Apple Paya u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Švicarskoj, Samsung Pay lansiran je u Španjolskoj, a Android Pay u Ujedinjenom Kraljevstvu. Također, doživjeli smo novo doba nosivih uređaja za plaćanje: satova, narukvica i čak odjevnih predmeta. Jasno je da će ovaj trend nastaviti ubrzavati, omogućavajući tako potrošačima da odaberu uređaj za povezivanje koji odgovara njihovom načinu života.“
Povezanot s beskontaktnim plaćanjem
Povećanje u korištenju digitalnih načina plaćanja podudara se s porastom prihvaćanja tehnologije beskontaktnog plaćanja. Istraživanje ukazuje da je beskontaktno plaćanje postalo norma i to za sve dobne skupine.
Diljem Europe, korisnici beskontaktnog plaćanja također su dosljedno otvoreniji za prihvaćanje novijih metoda plaćanja od onih koji ne koriste beskontaktne kartice. Studija naglašava korelaciju između beskontaktnog plaćanja i novih metoda plaćanja, otkrivajući da su korisnici beskontaktnih kartica zainteresiraniji za korištenje mobilnih uređaja kao metode plaćanja u trgovini (52% korisnika beskontaktnih kartica u usporedbi s 32% onih koji ne koriste beskontaktne kartice), kod kupovine putem aplikacije proizvođača (49% u usporedbi s 31%) ili kod korištenja mobilnog uređaja za plaćanje obroka (50% u usporedbi s 30%).
Davor Kršul, Visa Country Manager za Hrvatsku, nastavlja:
„Porast beskontaktnih kartica značajno je utjecao na normalizaciju digitalnog plaćanja u umovima potrošača, bez obzira na godine. Gotovo sveprisutne beskontaktne kartice postupno pomažu svima u iskušavanju novih načina plaćanja, uključujući i mobilnog bankarstva.
Posvećenost kontinuiranoj inovaciji koju mi u Visi njegujemo sve više omogućava ljudima sigurno i bezbrižno plaćanje gdje god žele i na kojem uređaju odaberu, bez obzira na vrijeme, mjesto ili kanal.“
