Složeno globalno sigurnosno okruženje potaknut će povećanu globalnu potrošnju na obranu

PwC-ova analiza pokazuje da će se između 2017. i 2021. godine objedinjena godišnja stopa rasta potrošnje na obranu vjerojatno povećati u 58 od 71 države, kao njihov odgovor na složeno globalno sigurnosno okruženje.

Publikacija PwC Global Defence Perspectives 2017 je druga po redu analiza potrošnje na obranu, koja proučava strateške utjecaje i njihov učinak na sadašnje i buduće sigurnosno okruženje.

Drugo izdanje proširuje analizu potrošnje na obranu na 71 državu. Analizira dva parametra: prioritetnost obrane (potrošnja kao postotak BDP-a) i sigurnosni stav – mjera u kojoj države koriste zračne i kopnene snage izvan svojih nacionalnih granica i količina vojne opreme koju država prodaje ili iznajmljuje.

Analiza je pokazala da će projicirana objedinjena godišnja stopa rasta potrošnje na obranu u razdoblju između 2017. i 2021. godine preokrenuti prethodni pad potrošnje u razdoblju između 2012. i 2016. godine u 45 % ocjenjivanih država. Ovo uključuje glavne igrače SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, te rastuća gospodarstva kao što su Turska i Brazil.

Izvješće navodi da unatoč projiciranom rastu potrošnje još uvijek postoji značajan pritisak na potrošnju na obranu globalnih igrača budući da se prijetnje i dalje povećavaju, uključujući i rast značaja kibernetičke nesigurnosti. Prijelaz globalne gospodarske moći sa zapada na istok, demografske promjene i rast tehnologije neki su od globalnih megatrendova za koje analiza navodi da imaju „snažan učinak“ na obranu i sigurnost.

Ključni nalazi uključuju:

  • Gospodarstva u padu i pad cijena nafte stežu proračune za obranu. Urušavanje na tržištu nafte od 2014. godine uzrokovalo je drastično smanjivanje potrošnje na obranu u državama koje ovise o nafti. Ako ne dođe do značajnog oporavka tržišta nafte u nadolazećim godinama, države koje se oslanjaju na naftu, kao na primjer Saudijska Arabija, suočit će se sa stezanjem proračuna, što će otežati održavanje ili povećavanje sadašnjih razina potrošnje na obranu.
  • Rastuće geopolitičke tenzije potiču veliko povećanje globalne trgovine oružjem. Kako bi se zadovoljila globalna potražnja za oružjem, države poput Kine i Indije vjerojatno će sve više dovoditi u pitanje tradicionalni duopol opskrbljivača oružjem Sjedinjenih Država i Rusije, koji su u razdoblju od 2012. do 2016. godine zajedno isporučili 56 posto izvezenog oružja.
  • Države NATO saveza nastoje, ali teško uspijevaju, zadovoljiti smjernicu od 2%. U 2016. godini, samo 4 od 29 članica NATO-a ili 14 %, zadovoljilo je smjernicu o potrošnji 2 % BDP-a na obranu. 20 od 29 članica NATO saveza imalo je manju realnu dolarsku potrošnju 2016. nego 2014. godine.
  • Potrošnja na obranu Sjedinjenih Američkih Država ponovno raste. U godini, SAD su povećale svoju potrošnju na obranu za 1,7 % na 611 milijardi američkih dolara, označavajući kraj trenda smanjenja potrošnje na obranu. Tijekom sljedećih pet godina pod novom administracijom vjerojatna su daljnja povećanja.
  • Makroekonomski i geostrateški utjecaji, uključujući i prijelaz gospodarske moći sa zapada na istok, demografske promjene i oskudnost resursa značajno oblikuju trendove u potrošnji na obranu. Ovo je naročito slučaj u slabije razvijenim područjima svijeta gdje će megatrendovi doprinijeti nestabilnosti i postaviti šire i složenije unutarnje i vanjske, obrambene i sigurnosne izazove.

Rollie Quinn, globalni direktor za usluge vladama i javne usluge u PwC-u, komentira:

„Sigurnosni izazovi s kojima se suočavaju nacionalne obrambene organizacije složeni su i dinamični. Priroda onoga što definira današnje „bojno polje“ rapidno se mijenja budući da se kibernetički kriminal i informacijski ratovi sve više koriste kao oružje u štetnim kibernetičkim napadima na pojedince, vlade i poslovne subjekte. Prioritetnost obrane i sigurnosni stav nastavit će jačati kako bi išle u korak s ovim rastućim prijetnjama.“

S fokusom na NATO savez, iako trendovi potrošnje na obranu ostaju negativni u članicama NATO saveza, analiza je otkrila da je vjerojatno da će rastući pritisak NATO-ovih saveznika i sve bolji gospodarski uvjeti popraviti izglede da više članica NATO saveza zadovolji smjernicu od 2 % u sljedećih pet godina.

U regiji južne i srednje Azije i Pacifičkog obruča, pet država koje najviše troše na obranu su Kina, Indija, Japan, Južna Koreja i Australija. Analiza je pokazala da će u istočnoj Aziji veća potencijalna pomorska trgovina i trgovina naprednim kopnenim rutama kao što je inicijativa „Jedan pojas – jedan put“ zahtijevati veću potrošnju na obranu kako bi se održavala sigurnost tih ruta kroz duže vrijeme, bilo da su prijetnje tim rutama nacionalne ili transnacionalne prirode.

Podijeli

Odgovori

Top