Prijedlog Strategije Svjetske banke za Hrvatsku ponovno ističe da su reforme pretpostavka za ostvarenje rasta. Ovaj put Svjetska banka u nacrtu Strategije izdvaja tri stupa mjera koje bi se trebale provoditi paralelno.
Treba osigurati makroekonomsku stabilnost, a pod tim se podrazumijeva sređivanje javnih financija i zadržavanje kreditnog rejtinga, u isto vrijeme treba provoditi strukturne reforme i zapeti iz petnih žila da se povuku sredstva iz europskih fondova.
To je pretpostavka za oporavak od krize koja je domaće gospodarstvo vratila desetljeće unatrag. Najvažnija od svih preporuka je jednostavna – smanjite poreze, javlja Večernji list.
“Vi ste zemlja s najvećim poreznim stopama i neće biti dobro ako tako nastavite. Morate smanjiti izdatke, jer ako izdaci i porezi rastu, ugrozit ćete svoju ekonomiju”, poruka je predstavnika Svjetske banke u Hrvatskoj Hongjoo Hahma.
“Potrebno je stvoriti održive javne financije, a proračun za 2013., nažalost, ide u drugom smjeru, ne u socijalnoj sferi, već kada je riječ o 17% BDP-a koji se troši na javne tvrtke, a radi se o oko tri milijarde kuna, što izaziva veliku napetost za proračun i s time se Vlada mora prioritetno zabaviti. Proračun mora smanjiti izdatke i povećati prihode”, komentira Hahm. Njegov komentar odnosi se na prvi stup mjera u kojem stručnjaci Banke zaključuju da bez prilagođavanja troškova prihodima, država nema šanse za oporavak.
U dijelu rada na strukturnim reformama Svjetska banka ponovo inzistira na manjim socijalnim transferima. Puno je puta spominjan problem socijalnih pomoći koje se dijele i onima kojima nisu potrebne, dječjih doplataka svima i rodiljskih naknada, ali se i isticalo da nam treba detaljna zdravstvena reforma.
“Hrvatska puno troši na zdravstvo, a s obzirom na to da stanovništvo stari, te bolnice ne mogu biti starački domovi, moraju biti institucije u koje će dolaziti pacijenti iz regije, a možda i iz cijelog svijeta, kao u lječilišne centre”, preporučuje Hahm.
Tu je i problem mirovinskog sustava, koji treba biti učinkovitiji i mora se nastaviti mirovinska reforma koja je zapela na izdvajanju samo pet posto u obvezne mirovinske fondove. Inače, 50 milijardi kuna koje leže u OMF-ovima nedavno je Fitch Ratings naveo kao izvor stabilnosti u državi.
Strategija govori i o ulaganjima odnosno privlačenju investitora. Pretpostavka za to su manji porezi, jer njima Hrvatska postaje nekonkurentna, zaključak je Svjetske banke.
“Geografski položaj Hrvatske je odličan, na jednom ste od najatraktivnijih mjesta u Europi za ulaganje, ali gubite u toj bitki. Luka Rijeka gubi od Kopra, što nema smisla. Ulagačima je veliki problem transportna logistika, ali iako imate fantastične ceste, transportne se veze prekidaju pa vas ulagači ne vide kao prirodni ulaz u Europu koji biste trebali biti”, istaknuo je Hahn.
Govoreći o željeznicama, Svjetska banka istaknula je da poticaje Hrvatskim željeznicama treba davati isključivo za ulaganja, a članovima saborskog odbora za financije i gospodarstvo spomenuto je da bi bila spremna financirati modernizaciju željezničkog koridora od Rijeke do Mađarske.
Treći stup za poticanje gospodarstva je povlačenje novca iz fondova EU, a Svjetska banka zaključuje da moramo povući barem 50 posto raspoloživih sredstava.
Tim se novcem mogu financirati projekti za upravljanje otpadom i vodama, gradnja pruga i luke, a mogu se financirati i projekti koji bi osigurali uspješne reforme sustava lokalnih jedinica.
Poseban je problem tržišta rada što je među više od 350.000 nezaposlenih sve više trajno nezaposlenih. Broj ljudi koji ne mogu naći posao dulje od šest mjeseci popeo se s 44 na 50 posto, a aktivnog stanovništva je sve manje.
“Vaše je tržište rada jedno od najnižih u Europi. Rast mora dolaziti iz privatnog sektora, a ne iz javnih poduzeća. Hrvatska je nazadovala, a tome je najveći razlog neučinkovitost Vlade i birokracija što se tiče vanjskih ulaganja. Javna uprava pojavljuje se kao najveća prepreka onima koji žele nešto u Hrvatskoj raditi”, kaže Hahm.
