Više od dvadeset posto zaposlenika koje su zajednički anketirali The Boston Consulting Groupova kompanija za analitiku podataka BCG GAMMA i Ipsos radi u kompanijama koje razvijaju primjene umjetne inteligencije i pozitivno gledaju na umjetnu inteligenciju (UI), ali se u isto vrijeme brinu zbog njezina utjecaja na privatnost, sigurnost radnih mjesta i ekonomsku jednakost. Zanimljivo je da su zaposlenici kompanija koje već u nekom obliku koriste umjetnu inteligenciju u isto vrijeme optimističniji oko njezinih koristi i zabrinutiji zbog njezinih rizika nego što su to osobe koje se u svojem radu ne koriste umjetnom inteligencijom. Riječ je o rezultatima istraživanja među više od sedam tisuća zaposlenika kompanija u Kanadi, Kini, Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim državama.
Umjetna inteligencija ne dolazi – već je ovdje
Usvajanje umjetne inteligencije osjetno varira među različitim zemljama. U Kini čak 31 posto ispitanika kaže da radi u organizacijama koje već koriste umjetnu inteligenciju, a zatim slijedi Sjeverna Amerika, odnosno Kanada i SAD s 26, odnosno 24 posto, a zatim Europa: 20 posto u Velikoj Britaniji, 18 posto u Španjolskoj, 16 posto u Francuskoj i 15 posto u Njemačoj.
Usvajanje varira i među sektorima, ali u manjem omjeru. Četvrtina radnika u proizvodnji kaže da se UI koristi u njihovim kompanijama, 20 posto u građevini, 19 posto u maloprodaji i 18 posto u uslužnim djelatnostima. Prosječna stopa primjene u organizacijama u privatnom sektoru je oko 20 posto, dok čak 25 posto ispitanika u javnom sektoru kaže kako imaju alate i aplikacije bazirane na umjetnoj inteligenciji na svojem radnom mjestu.
Pozitivan stav ispitanika prema povećanom korištenju alata temeljenih na UI
Većina zaposlenika, pogotovo onih koji već imaju pristup umjetnoj inteligenciji, očekuje da će imati pozitivan utjecaj na poslovnu organizaciju u njih osobno. Na radnim mjestima gdje se koriste alati pogonjeni umjetnom inteligencijom, više od dvije trećine ispitanih zaposlenika je reklo kako su ti alati već imali pozitivan učinak na njihovu efikasnost (75 posto svjedoči povećanju učinkovitosti, 75 posto unaprjeđenju rezultata i 74 posto poboljšanju organizacije rada). Primjećuju i kako UI pozitivno utječe na privlačnost posla (70%), osjećaj dobrobiti na poslu (69%) i na kvalitetu stručnog usavršavanja koja im je dostupna (67%). Velika većina ispitanih, neovisno o rodu, dobi ili zanimanju spominje navedene pozitivne učinke.
Zaposlenici koji su već i ranije osjetili koristi alata temeljenih na UI pozitivnije gledaju na utjecaj UI tijekom sljedećih pet godina od onih koji nemaju prethodnog iskustva. Više od 80 posto smatra da će utjecaj na njihove organizacije biti pozitivan (84 posto procjenjuje da će imati pozitivan utjecaj na rast poslovanja njihovih organizacija, a 81 posto procjenjuje da će pozitivn utjecati na strukturu posla). Više od 75 posto u ovoj skupini smatra da će UI imati pozitivan utjecaj i na njih osobno (77 posto misli da će im se unaprijediti osjećaj dobrobiti na poslu, a 76 posto smatra da će imati pozitivan utjecaj na njihov profesionalni razvoj).
Iako ljudi koji još nemaju pristup alatima temeljenima na UI nisu toliko entuzijastični, i dalje generalno pozitivno gledaju na primjene umjetne inteligencije. Isto se može reći i za zemlje, ovisno o tome u kojoj su fazi primjene UI. Najnaprednije zemlje poput Kine, Kanade i SAD-a, ali i Španjolska gledaju pozitivno na buduće utjecaje UI. Druge su europske zemlje opreznije, ali generalno UI smatraju pozitivnom.
Ispitanici zabrinuti zbog eventualnih kontrola
Unatoč generalno pozitivnim stavovima o izgledima i utjecajima UI, mnogi ljudi smatraju kako je potrebno da se kompanije uhvate u koštac s nekim ozbiljnim prijetnjama. Strahovi i zabrinutost ne nestaju kad se ljudi bolje upoznaju s tehnologijama baziranim na UI. Štoviše, više od 75 posto njih zabrinuto je da će UI rezultirati s više nadzora i kontrole na radnom mjestu (8% zaposlenih u kompanijama koje već koriste UI smatra da je tako). Posebno je visok postotak ispitanika tog stava u Kini, čak 84 posto.
Više od dvije trećine ispitanih zaposlenika boji se da će primjena UI s vremenom dovesi do gubitka radnih mjesta zbog smanjene količine posla (postotak među zaposlenicima koji već koriste UI iznosi 76%). Mnoge je strah (ukupno 65 posto, 71 posto među onima koji već koriste UI) da će umjetna inteligencija dehumanizirati rad, što će smanjiti društvenu koheziju, a predviđaju i etičke probleme primjene UI kod zaštite osobnih podataka (64 posto ukupno, 71 posto tamo gdje se UI već koristi).
Do sada se organizacije koje koriste umjetnu inteligenciju ovim problemima nisu baš dubinski bavile, zbog čega bi trebale što prije s time početi. Tek 40 posto ispitanih zaposlenika kaže kako su njihovi menadžeri s njima raspravljali o razvoju UI i digitalnoj transformaciji kompanije (tek 32 posto u kompanijama gdje se UI još ne koristi).
Značajna većina od čak 79 posto zaposlenika u kompanijama gdje je UI već poznata očekuje službeni stav menadžmenta kompanije o toj temi. Drugi imaju niža očekivanja, većinom zato što nisu svjesni strateške važnosti umjetne inteligencije u većini organizacija.
Hoće li primjena UI revolucionarno promijeniti radna mjesta?
To je i razlog zbog kojeg manje od trećine zaposlenih misli da će razvoj i primjena UI revolucionarno promijeniti njihovo radno mjesto, a 42 posto ispitanika smatra da će imati utjecaja na samo neke kompanije i neke biznis sektore, a ne na ekonomiju u cijelosti.
Filip Glavan, principal The Boston Consulting Group iz Zagreba kaže kako umjetna inteligencija nije samo prolazni trend, nego će se kompanije koje je ne uspiju integrirati u svoje poslovanje i koristiti njezine prednosti u srednjem roku naći pod velikim pritiskom: „Nažalost, kako europske kompanije kaskaju za Kinom i Sjedinjenim Državama, tako i hrvatske kompanije kasne za europskim liderima u primjeni UI. Od domaćih kompanija, s primjenom UI su krenule one u telekomunikacijskom i bankarskom sektoru. Kompanijama u proizvodnji, maloprodaji i logistici pametno bi bilo da što prije započnu s primjenom UI rješenja kako bi spriječile zaostajanje za pionirima. Umjetnu bi inteligenciju trebalo promatrati kao veliku priliku jer može služiti kao poluga u povećanju konkurentnosti kompanija, posebno u povećanju produktivnosti i stvaranju dodane vrijednosti kroz bolje korisničko iskustvo, povećanu vjernost brendu i posljedično potrošnju kupaca“, pojašnjava Glavan.
Sylvain Duranton, globalni lider BCG GAMMA, upozorava kako bi bilo pogrešno umjetnoj inteligenciji pristupiti kao da je riječ o svakodnevnom poslovnom procesu. „Potcjenjivanje fenomena umjetne inteligencije i nepripremljenost na digitalnu transformaciju mogla bi poslovne organizacije dovesti u veliku opasnost. Pojedinci i menadžeri trebaju se pripremiti na revoluciju umjetne inteligencije, koja je već ovdje, kako bi je iskoristili za poslovno preživljavanjei rast. U protivnom, riskiraju da ih val odnese“, zaključuje.
