Prema podacima portala Crozilla.com, na godišnjoj razini, odnosno u usporedbi s ožujkom prošle godine najveću promjenu, odnosno pad cijena bilježe cijene stanova u Dubrovniku (-7,5 posto) i Zagrebu (-4,7 posto), dok porast bilježe cijene u Puli (1,4 posto) i Zadru (1,9 posto). U Sisku, Dubrovniku i Varaždinu cijene se tijekom ožujka nisu mijenjale, te su ostale jednake onima iz veljače.
Na mjesečnoj razini najveći pad cijena bilježe Zagreb (-1,9 posto) u kojem se za jedan metar kvadratni u prosjeku tražilo 1675 eura i Pula (-1,7 posto) u kojoj je cijena stana u prosjeku iznosila 1377 eura po metru kvadratnom. U Zadru su cijene stanova zabilježile porast (2,1 posto), pa se cijena metra kvadratnog popela na 1617 eura po metru kvadratnom. Prosječne tražene cijene „kvadrata“ se tijekom ožujka nisu mijenjale u Dubrovniku u kojem su ostale 2987 eura i Varaždinu u kojem su kao i mjesec ranije iznosile 1015 eura.
Pad cijena stanova bilježe i Split (-0,5 posto), Osijek (-1 posto) i Rijeka (-0,2 posto). Tako je prema podacima portala Crozilla.com tijekom ožujka prosječna tražena cijena stana u Splitu iznosila 2048 eura, u Rijeci 1443 eura, a u Osijeku tek 954 eura.
U Zagrebu cijene niže no lani
Na godišnjoj razini najveći pad cijena bilježe stanovi na zapadnom dijelu grada ,-5,6 posto, dok oni u Novom Zagrebu i na istočnom dijelu bilježe pad cijena od 4,1 posto. Centar bilježi godišnji pad od 5,1 posto.
Najniža prosječna tražena cijena metra kvadratnog tijekom ožujka bila je u Novom Zagrebu gdje je iznosila 1406 eura što je 0,8 posto više no mjesec ranije. Centar bilježi pad od 1 posto, a tamošnja tražena cijena metra kvadratnog tijekom ožujka u prosjeku je iznosila 1917 eura. Na zapadnom dijelu grada cijene su na mjesečnoj razini pale za 2,4 posto što predstavlja najveći mjesečni pad, a za jedan se metar kvadratni u prosjeku tražilo 1608 eura. Na istočnom dijelu grada cijene su pale za 1,7 posto,a za jedan se metar kvadratni stana u prosjeku tražilo 1682 eura.
Stanje na tržištu
Iako se o porezu na nekretnine još uvijek ne zna praktički ništa, pa čak niti da li će uopće doći do njegove realizacije, već i sama neodlučnost oko uvođenja istog dovodi do neizvjesnosti koja se negativno odražava na tržište nekretnina. Zbog novog vala nekorištenih nekretnina koji bi tim porezom mogli isplivati na prodaju, potencijalni kupci nadaju se dodatnom padu cijena, dok s druge strane istovremeno strahuju od novog oporezivanja – iako još uvijek nije konačno da će navedeni porez u skoroj budućnosti zaživjeti.
Naznake poboljšanja tržišta javljaju se s pojavom optimizma građana i približavanja turističke sezone, stoga se u mjesecima koji su pred nama možemo nadati porastu potražnje.
Prema scenariju koji se odvijao ulaskom drugih zemalja u Europsku uniju, ranije je bilo za očekivati da će i naš ulazak u tu zajednicu donijeti porast cijena nekretnina, no ako se i jave određene oscilacije u promjeni cijena, nikako nije za očekivati da će se one tako skoro vratiti na razinu iz primjerice 2008.godine.
