Novo istraživanje koje je provela Visa na temu „Povezanost elektronskog plaćanja i suzbijanja sive ekonomije u Hrvatskoj“ pokazuje da u zemlji još uvijek postoji značajna siva ekonomija. Plaćanja u tri grupe proizvoda i usluga su najrizičnija, jer se u pravilu plaćaju gotovinom. Račun građani najčešće ne dobivaju na tržnicama[1] (62%), od majstora za kućne popravke (45%), te kod aktivnosti vezanih za sport i zabavu (25%) što se prelijeva u milijunske gubitke u državnom proračunu.
Davor Kršul, Visa Country Manager za Hrvatsku, izjavio je:
„Prevladavajući je stav građana da povećanje korištenja elektronskog i kartičnog plaćanja doprinosi transparentnosti, izdavanju računa, smanjenju neprijavljenih transakcija i posljedično smanjivanju sive ekonomije što može biti motiv za povećanje dostupnosti kartičnog i elektronskog plaćanja u Hrvatskoj te promociju tog načina plaćanja u suzbijanju sive ekonomije.“
„Naš je cilj u Visi do 2020. godine omogućiti prihvat beskontaktnih kartica na svim Visa prodajnim mjestima u Europi. Kako bismo dostigli bezgotovinsko društvo, promjena bi trebala biti postupna ali kontinuirana, te je u tom procesu nužna kvalitetna priprema kao i uključenje svih segmenata društva i gospodarstva u Hrvatskoj. Uvjereni smo da ćemo, uz potporu financijskih i vladinih institucija, uspjeti u tom naumu i potrošačima omogućiti da u svakoj prilici plaćaju elektronskim putem“, izjavio je Davor Kršul, Visa Country Manager za Hrvatsku.
Studija koju je za Visu proveo Ekonomski institut u Zagrebu ispitala je stavove hrvatskih građana prema kartičnim i elektronskim sustavima plaćanja, njihovoj dostupnosti kao metode plaćanja za privatne i javne usluge te povezanosti sive ekonomije, koja čini 27,7% bruto domaćeg proizvoda[2], i negotovinskog oblika plaćanja.
Iako se čini da Hrvati vole plaćati u gotovini, istraživanje koje je provela Visa pokazuje kako bi više od polovine ispitanika gotovinu rado zamijenili karticama i elektronskim plaćanjem kada bi im se to omogućilo, a ponajviše za plaćanje u kafićima, restoranima, i pizzerijama (24%), na tržnicama (17) i za obrtničke i druge ‘sitne’ usluge u kući te za privatne usluge (13%).
Jedna od prednost koju su ispitanici naveli za kartična i elektronska plaćanja je uvjerenje kako bezgotovinski načini plaćanja jamče izdavanje računa (78% građana). Većina građana, njih 71%, smatra i da kartično i elektronsko plaćanje smanjuje poreznu utaju i sivu ekonomiju. Da je smanjenje sive ekonomije u Hrvatskoj vrlo važno uvjereno je 88% ispitanika.
Kod gotovinskih plaćanja postoji rizik da pružatelj usluge ili prodavač ne prijavi dio prihoda i tako izbjegne plaćanje poreza te razliku od neprijavljenog prihoda „spremi u džep“. Istraživanje je stoga analiziralo rasprostranjenost izdavanja i neizdavanja računa u slučajevima kad su usluge i proizvodi plaćani u gotovini, i pokazalo da pružatelji usluga nisu izdavali račune za iste one kupovine koje su ispitani građani preferirali plaćati gotovinom.
Gotovina je preferirani oblik plaćanja za većinu kupnji usluga i proizvoda u javnom i u privatnom sektoru. Građani je najviše koriste za „sitne“ obrtničke i osobne usluge, te popravke i servise. Za popravke kućnih majstora i usluge dadilja koristi se isključivo gotovina, a gotovinski se podmiruje i 77% posto usluga frizera, pedikera i kozmetičara, više od polovine usluga postolara, krojača, optičara i sličnih zanata. Gotovinsko je plaćanje gotovo isključivo i u kafićima, slastičarnicama, pekarnicama i restoranima brze hrane (83%) te pri kupnji voća i povrća na tržnicama (74%).
Studija je ukazala kako je neizdavanje računa najčešće u središnjoj Hrvatskoj, dok je na drugom mjestu srednji i južni Jadran. Iako je u toj regiji broj neprijavljenih transakcija manji (u apsolutnoj vrijednost), upravo ove neprijavljene transakcije čine najveći udio u sveukupnom broju transakcija.
Kartice i elektronska plaćanja koriste se najviše za kupnju odjeće i obuće (64%), IT uređaja i opreme, turističkih aranžmana i hotelskog smještaja (47%), kao i kod putovanja (53%), jer su ih ispitanici prepoznali kao praktičnija, sigurnija i jeftinija od gotovine.
Kartična i elektronska plaćanja
- Negotovinska plaćanja najviše preferiraju hrvatski građani u dobi od 45 do 50 godina, višeg nivoa obrazovanja, s višim prihodima, koji žive u većim gradovima.
- Kartice i elektronsko plaćanje najviše koriste žitelji Zagreba, Splita i Rijeke (njih 38,5%), dok najveći broj onih koji preferiraju gotovinu živi u ruralnim regijama i mjestima s manje od 10.000 stanovnika.
- Najsklonija gotovinskim plaćanjima su kućanstva s mjesečnim neto prihodima u rasponu od 2.500 do 5.000 kuna (32,4%) a sklonost gotovini polako opada kako prihodi kućanstva rastu.
- Geografska distribucija otkriva da se kartična i elektronska plaćanja najviše koriste u središnjoj Hrvatskoj (46,8%), dok ih na Jadranu i u Lici koristi tek jedan od 10 ispitanika.
- Dominantan je stav 73 posto građana da bi se sve javne usluge u Hrvatskoj trebale plaćati karticama ili elektronski.
[1] Dio prodavača registriran je kao OPG pa nisu u sustavu fiskalizacije
[2] Size and Development of the Shadow Economy of 31 European and 5 other OECD Countries from 2003 to 2015: Different Developments, Friedrich Schneider (2015.)
