417 liječnika zatražilo odlazak iz Hrvatske [VIDEO]

HLK ne raspolaže podacima jesu li liječnici koji su zatražili potvrde doista i otišli u inozemstvo. Oko 60 posto njih su bolnički doktori, relativno mlađi, s prosječnom dobi ispod 40 godina, izjavio je Minigo novinarima uoči današnjeg simpozija HLK-a.

Istodobno, postoji interes za dolazak liječnika u Hrvatsku iz drugih zemalja, najviše s područja bivše Jugoslavije. Dosad je podneseno stotinjak zahtjeva za zapošljavanjem u Hrvatskoj i priznavanjem kvalifikacija.

“To je puno manje od onih koji žele otići, ali je također značajno, tako da će Hrvatska sigurno biti zanimljiva zemlja, pogotovo za zdravstveni privatni sektor”, ističe Minigo.

[infopunkt 8031 3]

Sama činjenica da nije bilo moguće organizirati smjenski rad u bolnicama ukazuje na nedostatak liječnika. Iako smo se po njihovu broju približili europskom prosjeku, pada broj bolničkih specijalista i raste broj umirovljenika.

Mjere se poduzimaju – povećan je broj upisnih mjesta na fakultetima i broj specijalizanata, no predsjednik HLK-a ističe da još uvijek nedostaju timovi obiteljske medicine, pedijatri i ginekolozi.

[infopunkt 8031 4]

S druge strane, dolazak liječnika iz drugih zemalja u Hrvatsku dobro je pravno reguliran i u nadležnosti je Komore.

“Postoje uvjeti pod kojima liječnici iz trećih zemalja mogu doći u zemlje EU – kao pomoćni liječnici koji rade pod nečijim mentorstvom ili samostalno rade uz priznatu kvalifikaciju”, kaže Minigo.

Značajan je uvjet i visoka razina poznavanja jezika – moraju moći komunicirati s pacijentima, kolegama i pisati nalaze. Nije problem sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, čak ni sa Slovacima, Česima, Poljacima, Rusima i Ukrajincima. Problem je s neslavenskim narodima, napominje Minigo.

Što se tiče liječnika iz zemalja bivše Jugoslavije, često su to i naši državljani koji imaju domovnicu, no i oni moraju proći proces priznavanja kvalifikacije, dodaje predsjednik HLK-a.

[infopunkt 8031 5]

Tema VII. simpozija bila je organizacija trajne izobrazbe liječnika nakon ulaska Hrvatske u EU, pri čemu je istaknuto da je trajna medicinska izobrazba obaveza svakog našeg liječnika, za što postoji i zakonski okvir.

Liječnik koji se ne educira stalno i ne stječe nove vještine ne može kvalitetno obavljati svoj posao, poručuje Minigo. On predviđa da će ubuduće biti puno manji utjecaj farmaceutske industrije u trajnoj edukaciji liječnika s obzirom da se velika pozornost posvećuje rješavanju problema sukoba interesa.