Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Novosti

8. međunarodna konferencija “Odlagališta bez otpada od plastike i gume”

Od 45,9 milijuna tona plastike u EU više od 40 posto se odnosi na ambalažu. Ukupna količina plastike koja se oporablja u EU iznosi 25,2 milijuna tona odnosno 61,9 posto od čega se 6,7 milijuna tona reciklira, 8,9 milijuna tona ide za energiju, a ostatak se odlaže.

Od 45,9 milijuna tona plastike u EU više od 40 posto se odnosi na ambalažu. Ukupna količina plastike koja se oporablja u EU iznosi 25,2 milijuna tona odnosno 61,9 posto od čega se 6,7 milijuna tona reciklira, 8,9 milijuna tona ide za energiju, a ostatak se odlaže.

8. međunarodna konferencije “Odlagališta bez otpada od plastike i gume” održana je 8. studenoga u Vijećnici HGK u organizaciji Hrvatske gospodarske komore – Udruženja industrije plastike i gume, Gospodarske zbornice Slovenije, GIZ Grozd Plasttehnike Slovenija te Europskog udruženja proizvođača polimernih materijala PlasticsEurope. Pokrovitelji konferencije bili su Ministarstvo zaštite okoliša i prirode RH te Ministarstvo gospodarstva Republike Slovenije.

‘Trošak moramo pretvoriti u korist’

Konferencija se održava svake godine naizmjenično u Ljubljani i Zagrebu s aktualnim temama koje pronalaze podršku gospodarstvenika i koje mogu biti iskorak osobito u davanju prijedloga u kojem smjeru krenuti jer ono što je trošak moramo pretvoriti u korist, kazala je Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU dodavši kako će HGK nastojati doprinijeti promjeni svijesti u ovom području, što može pomoći u otvaranju novih radnih mjesta i pristupu fondovima EU. Uredbom o odlaganju otpada Ministarstvo zaštite okoliša i prirode RH želi velike količine korisnog otpada vratiti na tržište te ostvariti ciljeve EU, kao i omogućiti da se ovaj otpad iskoristi i oporabi, kazala je Trnokop Tanta.

Cilj je konferencije prikazati dobru praksu te potaknuti zajedničku suradnju, kazala je Trnokop Tanta dodavši kako u traženju novih rješenja te poslovnih partnera gospodarstvenicima može pomoći Europska poduzetnička mreža EEN, Centar za EU može pomoći u pripremi projekata za EU, a Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK u izradi baze za pronalaženje rješenja, napomenula je Trnokop Tanta.

Poslovna tajnica Udruženja industrije plastike i gume HGK Gordana Pehnec Pavlović, moderator skupa, istaknula je kako se hrvatska industrija polimera zalaže za to da se plastični otpad ne odlaže na odlagalištima već da se oporablja jer je to važan materijal. Kazala je kako ova industrija na konferenciji nudi raspravu te najbolju praksu i iskustva u području zbrinjavanja plastike i gume. Industrija plastike i gume želi biti dio rješenja, a ne problema te nudi suradnju, kazala je Pehnec Pavlović dodavši kako Europsko udruženje proizvođača polimera PlasticsEurope, čiji ugledni članovi sudjeluju na konferenciji, brani interese industrije ali nikad na štetu okoliša.

Direktorica Udruženja kemije, farmacije, gume i plastike Gospodarske zbornice Slovenije Darja Boštjančić istaknula je kako u Sloveniji nastoje pronaći najbolje načine kako bi se otpad zbrinuo te oporabio. Također potrebne su inovacije i prilagodbe tehnološkog procesa. Industrija plastike u obje zemlje ima veliki razvojni potencijal te je potrebno da se pomažu međusobno i kroz PlasticsEurope.

Važnost odvojenog skupljanja otpada

Voditelj Odjela za posebne kategorije otpada u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode Darko Horvat naglasio je hrvatsku legislativu u ovom području te kako je regulirano gospodarenje otpadom plastike i gume. Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, koji je usklađen s EU Direktivom 208/98/EZ, istaknuta je potreba odvojenog skupljanja, skladištenja te oporabe reciklaže u vrijednu sirovinu i novi proizvod. Otpad se dijeli na proizvodni te komunalni otpad. Kod proizvodnog otpada koji nastaje kod registriranih osoba, važno je određivanje ključnog osobnog broja otpada, vođenje očevidnika te predaja pratećeg lista osobi koja ima dozvolu. Kod komunalnog otpada iz kućanstava važno je odvojeno skupljanje otpada te odbacivanje u odgovarajuće spremnike ili predaja u reciklažna dvorišta, kazao je Horvat istaknuvši Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu te Pravilnik o gospodarenju otpadom.

Problemi u sustavu su nepostojanje precizne legislative, a na čemu se sada radi, nerazvrstavanje otpada na mjestu nastanka, nepostojanje dovoljno spremnika, odbacivanje miješanog komunalnog otpada, odbacivanje u okoliš, ilegalno spaljivanje te kvalitativni sastav ostale plastike i gume. Kako bi se poboljšao sustav potrebno je poštivanje zakonskih obveza, pojačan inspekcijski nadzor, informiranje javnosti, a osobito je važna edukacija na svim razinama radi formiranja svijesti o odvojenom skupljanu otpada na mjestu nastanka, istaknuo je Horvat.

O europskoj legislativi za otpad od plastike i gume, govorio je Ingo Sartorius iz PlasticsEurope, istaknuvši kako se od ove godine radi na revidiranju zakonodavnih pravila EU u ovom području. Kod industrije plastike od važnosti je razumijevati ulogu potrošača i proizvoda te prepoznati probleme i područja u kojima treba učiniti poboljšanja, kazao je Sartorius istaknuvši kako su protiv nezakonitog slanja otpada te postupanja s otpadom.

Centri za gospodarenje otpadom u Puli i Rijeci

Nacionalne obveze i plan njihove provedbe bila je tema izlaganja Danka Fundurulja iz IPZ Uniprojekt MCF. Kod Plana gospodarenja otpadom 2007. – 2015. izvješće o provedbi treba se donijeti do 13. prosinca ove godine, a novi Plan do kraja 2014. godine. U izradi su i novi pravilnici o gospodarenju ambalažnim otpadom te otpadnim gumama. Hrvatska za cilj ima količine otpada od 1,645 milijuna tona iz 2011. godine do 2017. smanjiti na 800.000 tona. Bez razvijanja reciklaže te neće biti moguće provesti, kazao je Fundurulja dodavši kako se u Hrvatskoj smanjuje broj stanovnika, a raste količina otpada. Istaknuo je i termine za neusklađena odlagališta kao i naknade koje će se plaćati u tom području, a što će posebno pogoditi jedinice lokalne samouprave. Inače, Hrvatska je postigla vrlo dobre rezultate u zbrinjavanju elektroničkog otpada te automobilskog s četiri kilograma po stanovniku, kazao je Fundurulja istaknuvši potrebu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom te izgradnju infrastrukture. U izgradnji su dva centra za gospodarenje otpadom u Puli i Rijeci. U RH je u planu i izgradnja četiri energane na otpad. Do 2020. godine potrebno je za 50 posto od mase otpada povećati oporabu i recikliranje. Prema strukturi otpada 20 posto se odnosi na papir, 20 posto na plastiku, 20 posto je organski otpad, a po četiri posto je staklo i metal. Problem su i pelene koje već čine pet posto otpada, napomenuo je Fundurulja.

Do 2020. odlagališta bez plastičnog otpada

Cilj je do 2020. godine postići da na odlagalištima više nema plastičnog otpada, istaknuo je Giuseppe Riva iz PlasticsEurope za mediteransku regiju. Inače, od 45,9 milijuna tona plastike u EU više od 40 posto se odnosi na ambalažu. Ukupna količina plastike koja se oporablja u EU iznosi 25,2 milijuna tona odnosno 61,9 posto od čega se 6,7 milijuna tona reciklira, 8,9 milijuna tona ide za energiju, a ostatak se odlaže. Godišnje povećanje oporabe plastičnog otpada iznosi devet posto te se time smanjuje količina plastičnog otpada na odlagalištima. Potrebno je potaknuti zakonodavstvo kako bi se donijela rješenja za uklanjanje plastike s odlagališta, kazao je Riva napomenuvši da tamo gdje postoji zabrana i visoki porezi za odlaganje plastike, ona nestaje sa odlagališta. Odlaganje je sada smanjeno u EU ali još uvijek nije dovoljno. Cilj je da 80 milijuna tona plastičnog otpada ne završi na odlagalištima, time će se uštedjeti 500 milijuna barela nafte odnosno 50 milijardi eura, kazao je Riva dodavši kako se radi na reviziji EU direktiva o otpadu, o odlagalištima te ambalažnom otpadu.


Napisao

Pročitajte još:

Lifestyle

Postoje određene navike i osobine koje svi vrhunski vođe imaju, od kojih je Inc.com izabrao 12 najbitnijih.

Ljudski resursi

Uvijek imajte na umu da vam je cilj postići dogovor. Svakako ne pristajte na prvu ponudu, no pazite a vaše ne u konačnici ne...

Lifestyle

Ako želite napredovati u životu, morate se riješiti određenih stvari i trebate zamijeniti trenutne životne poglede novima.

Lifestyle

Svijetu ne treba još jedan loš vođa koji negativno utječe na zaposlenike, njihovo zdravlje, klijente i tvrtku.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.