Na svjetskom tržištu rada u ovom je trenutku, prema važećim procjenama, oko 200 milijuna migranata, odnosno ljudi koji su zbog posla otišli iz matične zemlje. Pristupanjem naše zemlje Europskoj uniji, europsko tržište rada otvara se u srpnju i hrvatskim državljanima.
Prema podacima iz BBC-jeva istraživanja o mobilnosti radne snage i mogućnostima zapošljavanja, Jutarnji je odabrao deset zanimanja i analizirao prilike za njihovo zapošljavanje u svijetu. Iako je velik dio zanimanja koja smo uvrstili u ovo istraživanje tražen u desetak i više zemalja, izdvojili smo pet geografski, kulturalno ili ekonomski najbližih, kao i najatraktivnijih za život i rad.
Medicinski stručnjaci, a u tu kategoriju ulaze liječnici i medicinske sestre, najtraženiji su na svjetskom tržištu rada. U ovom trenutku u čak 21 zemlji vlada ozbiljan deficit tih zanimanja.
Hrvatska pak ima gotovo 3000 nezaposlenih medicinskih sestara koje bi mogle pronaći posao u svijetu, a unatoč fami o nedostatku specijalističkih kadrova, u ovom je trenutku na Zavodu za zapošljavanje više od 400 liječnika specijalista.
Izvan EU na cijeni su fizioterapeuti (1558 nezaposlenih u RH), koji će bez problema pronaći posao u Australiji, Kanadi, na Novom Zelandu i u SAD-u, dok su na europskom tlu deficitarni u Belgiji.
Visokoobrazovani stručnjaci, inženjeri svih struka, na cijeni su u cijeloj Europi. Posebice se tu izdvajaju inženjeri građevinarstva, računalstva, elektrotehnike, elektronike, kemije, rudarstva, te inženjeri računalnih sustava, projektanti računalnih sustava i programeri. Uvidom u evidenciju HZZ-a, i tu nalazimo nesrazmjer s poznatom pričom o nedostatku takvih kadrova u nas s obzirom na to da je na burzi u ovom trenutku gotovo 400 projektanata računalnih sustava, programera i inženjera računalnih sustava, 897 informatičara, 547 inženjera elektrotehnike i strojarstva…
