Ovi su podaci o depozitima kod kreditnih institucija, dostupni na web stranicama Hrvatske narodne banke, zanimljivi u kontekstu najava Vlade o mogućnosti uvođenja poreza na kamata od depozita po stopi od 12 posto od početka slijedeće godine.
Stanovništvo u Hrvatskoj ima inače oko 84 posto od ukupnih depozita kod kreditnih institucija (od 197,1 milijardu kuna).
Tako građani u bankama, po podacima s kraja veljače, imaju 31,4 milijardi kuna kunskih i 134,3 milijarde kuna deviznih depozita.
Većinom je riječ (88 posto) o oročenim depozitima, koji iznose 146,2 milijarde kuna (29,4 milijarde kuna kunskih i 116,8 milijardi kuna deviznih oročenih depozita).
Podaci o ročnoj strukturi oročenih depozita pokazuju pak da su najzastupljeniji depoziti stanovništva oročeni do godine dana, s udjelom od 49,4 posto ili od 72,2 milijarde kuna.
Oročeni na jednu do dvije godine su depoziti stanovništva u ukupnom iznosu od 37,6 milijardi kuna (25,7 posto), a 36,4 milijarde kuna ili 24,9 posto su depoziti oročeni na više od dvije godine.
A da hrvatski građani preferiraju štednju u euru potvrđuje i podatak od je od ukupnog iznosa deviznih oročenih depozita (od 116,8 milijardi kuna) čak 91 posto ili više od 106 milijardi kuna u eurima.
Da podsjetimo, hoće li i na koje iznose građani plaćati porez na kamate na štednju ostaje za vidjeti, s obzirom na nedavne izjave premijera Zorana Milanovića da konačna odluka o uvođenju poreza na kamate na štednju od 1. siječnja 2015. godine nije donešena te da je riječ o mogućnosti koja može, ali i ne mora biti iskorištena te da su to prijedlozi Europskoj komisiji.
U Nacionalnom plana reformi i Planu konvergencije za razdoblje od 2014. do 2017, koje je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, predviđeno je s početkom iduće godine uvođenje oporezivanja kamata na štednju po stopi od 12 posto, uz izuzetak od oporezivanja ostvarenih kamata na stambenu štednju.
Oporezivanje kamata na štednju po stopi od 12 posto uvelo bi se kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2015. Kako je navedeno, u idućoj godini od toga bi se ostvarili proračunski prihodi od 300 milijuna kuna.
Prema najavama ministra financija Slavka Linića kamate na manje depozite ne bi bile oporezovane, a konkretne brojke bile bi uređene kroz posebni zakon koji bi bio donesen na jesen.
“Građani koji imaju male štedne uloge neće biti podvrgnuti tim porezima, već samo oni koji imaju velike depozite, a to će biti regulirano zakonom”, izjavio je jednom prilikom ministar Linić.
