Mnogi vjerojatno znaju da hrvatske kune i lipe kao sredstvo plaćanje izdaje Hrvatska narodna banka, no nije opće poznato da se kovanje novca događa u Hrvatskom novčarskom zavodu.
Hrvatski novčarski zavod d.o.o. državna je kovnica novca. Mjesto je to gdje se proizvodi optjecajni kovani novac Republike Hrvatske (kune i lipe) te prigodni kovani novac (zlatnici i srebrnjaci).
Osim toga, HNZ proizvodi i zlatne medalje i srebrne medalje, te medalje iz drugih metala.
Koliko se godišnje proizvede kovanica u Hrvatskom novčarskom zavodu?
Hrvatski novčarski zavod izrađuje kovanice prema narudžbi Hrvatske narodne banke te se godišnje u HNZ-u proizvede više od sto milijuna kovanica. Inače, među svim optjecajnim kovanicama u Hrvatskoj, najviše je dosad bilo proizvedeno kovanica od 10 lipa, a zatim onih od 20 lipa.
Koja je razlika između optjecajnog i prigodnog kovanog novca?
Kovani novac možemo ugrubo podijeliti na sljedeće kategorije:
- OPTJECAJNI kovani novac
- PRIGODNI ZLATNI i PRIGODNI SREBRNI kovani NOVAC (zlatnici i srebrnjaci)
- PRIGODNI OPTJECAJNI kovani novac
Optjecajni novac Republike Hrvatske je kuna, koja se dijeli na sto lipa. Novac izdaje Hrvatska narodna banka a kuje se u Hrvatskom novčarskom zavodu.
Prigodni zlatni novac i prigodni srebrni novac (zlatnici i srebrnjaci) novac je koji se ne koristi kao sredstvo plaćanja, već se njime, kako mu i samo ime kaže, obilježavaju razne prigode, obljetnice važnih događaja, značajne ličnosti, kulturna baština naše zemlje i slično.
Građanima je posebice zanimljiva kategorija pod nazivom PRIGODNI OPTJECAJNI kovani novac u koju spada vrlo popularna kovanica od 25 kuna. Ona se pušta u optjecaj i može se koristiti kao službeno sredstvo plaćanja no izdaje se u vrlo malim količinama te ju velik broj građana odlučuje sačuvati kao suvenir. Prvi takav prigodni optjecajni kovani novac od 25 kuna izdan je još davne 1997. godine i do sada je izdano 16 takvih 25-ica. Zadnja 25-ica je izdana prije godinu dana povodom predsjedanja Hrvatske Vijećem EU u prvom polugodištu 2020.
Prigodni kovani novac i medalje – slični, no ipak različiti?
Na prigodnom kovanom novcu nalaze se tri ključna elementa koja sadrži svaki otkov:
grb Republike Hrvatske, naziv ‘Republika Hrvatska’, te apoen, odnosno nominalna vrijednost (primjerice, 10 ili 20 kuna).
Nominalna vrijednost prigodnog kovanog novca nije njegova stvarna vrijednost; on prvenstveno vrijedi onoliko koliko vrijedi plemeniti metal od kojeg je izrađen (zlato ili srebro). Osim toga, postoji i izvjesna numizmatička vrijednost svake kovanice.
Prigodni kovani novac može izdati isključivo Hrvatska narodna banka.
S druge strane, Hrvatski novčarski zavod proizvodi i do sada je izdao mnogobrojna izdanja zlatnih i srebrnih medalja te medalja od neplemenitih metala, te medalja po narudžbi.
Likovna rješenja najboljih hrvatskih akademskih kiparica i kipara naši su majstori pretočili u djelo. Tako se mogu pronaći medalje s motivima gradova, poput Dubrovnika ili Zagreba, religijskih motiva, s motivima poznatih hrvatskih ličnosti, i slično.
Prigodne kovanice HNZ-a dostupne su putem web trgovine www.hnz.hr ili kod nekog od prodajnih partnera.
