Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Komentari

Žene u znanosti: Hrvatska na vrhu Europe – i što sad?

Hrvatska danas ima jednu od najravnopravnijih znanstvenih zajednica u Europi. I to je važno.

Zamislite ovu scenu: otvarate europsko izvješće o ravnopravnosti u znanosti i… Hrvatska – na vrhu. Prva po udjelu znanstvenih radova koje potpisuju žene, druga po broju žena u istraživačkom sektoru. Čitate to i pomislite – stvarno? Mi?

Iako se ne događa često da prednjačimo u ovako ozbiljnim temama, She Figures 2024, izvješće Europske komisije koje prati ravnopravnost spolova u znanosti i inovacijama, kaže upravo to.

Na papiru – sjajno. Ali što nam te brojke stvarno govore?

Više žena = više znanosti?

Prema podacima, žene u Hrvatskoj čine 54 % doktoranata, gotovo polovicu svih istraživača i čak 44 % svih znanstvenih publikacija dolazi iz ženskog pera – više nego bilo gdje drugdje u Europskoj uniji. Impresivno, zar ne?

Ali ne mogu si pomoći, a da se ne zapitam: kako smo to postigli? Je li to rezultat pametnih obrazovnih politika? Društvene klime? Dugogodišnje prisutnosti žena u školstvu i akademiji? Ili možda, iako brojke zvuče sjajno, još uvijek propuštamo vidjeti što se događa ispod površine?

A STEM? Gdje su žene?

Jer, istina je i ovo: kad se priča prebaci na STEM – znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku – brojke više nisu tako ružičaste. Žene čine tek 3 % ukupne STEM radne snage u Hrvatskoj. Samo 13 % članova upravnih tijela u istraživačkim institucijama su žene.

Pa se pitam: može li se uspjeh mjeriti samo kvantitetom, ako kvaliteta sudjelovanja i dalje zaostaje? Ima nas, ali jesmo li tamo gdje se stvarno odlučuje?

Zašto je to važno – baš svima nama?

Zato što ovi uspjesi nisu samo “lijepo za čuti” – oni znače nešto. Oni su poruka djevojčicama koje danas crtaju svemir, mikroskope ili robote – da imaju mjesto u znanosti, i da to mjesto nije iznimka, već pravilo.

Ali i mi odrasli moramo se zapitati: radimo li dovoljno da im to mjesto i omogućimo? Gradimo li sustav koji ne samo da broji žene, već ih i podržava – pogotovo tamo gdje ih je najmanje?

Što sad?

Ne trebamo se zadovoljno tapšati po ramenima. Ovo je tek pola puta. Sad je trenutak za prave korake: za više mentorstva, za veću vidljivost žena u STEM-u, za radno okruženje koje ne kažnjava majčinstvo, nego cijeni stručnost i potencijal.

Jer ako već imamo ovoliko znanstvenica – zamislite samo koliko bismo mogli postići kada bi svaka imala iste šanse za napredak, inovacije i liderstvo.

Da, Hrvatska danas ima jednu od najravnopravnijih znanstvenih zajednica u Europi. I to je važno. Ali još uvijek nismo došli do cilja. Statistike su moćne, ali ono što stoji iza njih – iskustva, prepreke, svakodnevne borbe – još je važnije.

Na nama je da iz ovog sjajnog rezultata izvučemo maksimum. Da ravnopravnost ne bude samo “uspjeh na papiru”, već stvarnost za svaku djevojku koja sanja o znanosti. Jer tek tada – stvarno pobjeđujemo.


Napisao

Diplomirana novinarka s golemim iskustvom u digitalnom marketingu, copywritingu i PR-u. Od terenskih novinarskih početaka do agencijskih brainstorming sesija - priče su moj svijet, a storytelling mi je strast.

Ekonomija

Sve više domaćih tvrtki razvija proizvode za globalno tržište, ulaže u umjetnu inteligenciju, automatizaciju i digitalizaciju poslovanja te ostvaruje rast koji nadilazi nacionalne okvire.

Poduzeća

Za Ljerku Božičević Jurin radionica je u ranim danima bila prirodno okruženje, mjesto gdje je provodila dragocjeno vrijeme s tatom i djedom igrajući se...

Energetika

Energetska tranzicija više se ne može promatrati samo kroz prizmu klimatskih ciljeva. Nakon energetskih šokova posljednjih godina ona postaje i strategija upravljanja geoekonomskim rizicima.

Novosti

Prijevara je često rezultat ranijih kibernetičkih incidenata, koji često započinju kompromitacijom podataka, krađom vjerodajnica ili iskorištavanjem sustava mnogo prije nego što se pokrene sama...

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.