Iako Hrvatska već nekoliko godina nosi titulu jedne od najbrže rastućih ekonomija Europske unije, HUP-ova analiza otkriva kako taj rezultat sve više počiva na rastu javne potrošnje, dok privatni sektor pokazuje znakove zamora. Prema najnovijem Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a, doprinos javnog sektora rastu BDP-a u posljednje je dvije godine narastao na čak 2,6 postotnih bodova, odnosno gotovo tri četvrtine ukupnog rasta. Istodobno, bruto dobit poduzeća — ključan izvor ulaganja i razvoja — pada ispod prosjeka EU.
Produktivnost hrvatskih poduzeća u proteklih je pet godina rasla znatno brže nego u EU prosjeku (11,1% prema 1,7%), no istodobno je rast troška rada bio višestruko snažniji. Ukupna realna primanja skočila su 35%, dok su na razini EU pala za 1,5%, što stvara neodrživ pritisak na profitabilnost i ulaganja.
Javni sektor raste, privatni koči
Hrvatska ima jedan od najvećih udjela zaposlenih u javnom sektoru — 23%, a kada se pribroji i državne tvrtke, riječ je o čak 32% svih zaposlenih. Prosječna plaća u javnom sektoru 32% je viša od one u privatnom, što dodatno povećava trošak rada i smanjuje dostupnost radne snage poduzećima. Masa plaća iz proračuna iznosi 13,5% BDP-a, druga najviša razina u EU, upozorava HUP.
Uz to, cijene električne energije za poduzeća u Hrvatskoj su 18% više od EU prosjeka, što otežava konkurentnost energetskim intenzivnim industrijama. Rad je pritom gotovo šest puta više oporezovan od kratkoročnog najma, a porezni klin i dalje je među najvišima u regiji.
Inovacijski jaz: veliki ne rastu, mali ne skaliraju
Posebno zabrinjava podatak da hrvatske velike tvrtke nemaju značajno veću produktivnost od malih, dok su u EU velike kompanije u prosjeku 70% produktivnije. To signalizira slab kapacitet hrvatskog gospodarstva da proizvode i inovacije podigne na globalnu razinu. High-tech izvoz u Hrvatskoj čini tek 8%, dvostruko manje nego u EU (18%).
HUP procjenjuje da bi Hrvatska u idućih nekoliko godina trebala mobilizirati do 100 milijardi eura investicija u energetiku, dekarbonizaciju, digitalizaciju, istraživanje i razvoj. Bez toga, rast od 2,5–3% godišnje neće biti održiv.
Demografija i fiskalna stabilnost kao ključni izazovi
Do 2030. Hrvatska bi mogla izgubiti više od 100.000 ljudi radne dobi, a zaposlenost mladih već je gotovo 10 postotnih bodova niža od EU prosjeka.
Fiskalna stabilnost također je nužna — izbjegavanje prekomjernog deficita ključno je za zadržavanje niskih kamatnih stopa i privlačenje privatnih investicija. HUP upozorava da se proračun mora snažnije okrenuti razvojnim izdacima, dok se rast mase plaća u javnom sektoru mora staviti pod kontrolu.
Preporuke HUP-a: Sedam koraka za održiv rast
HUP navodi sedam ključnih preporuka za povećanje produktivnosti i stvaranje održivog modela rasta:
- Snažno poticanje privatnih investicija (R&D, energetika, moderna industrija).
- Izjednačavanje poreznih tereta rada i rente te smanjenje parafiskalnih nameta.
- Aktivne politike tržišta rada i reforma obrazovanja.
- Izbjegavanje prekomjernog deficita.
- Ubrzanje digitalizacije i zelene tranzicije.
- Jačanje integracije u globalne lance vrijednosti.
- Razvoj financijskih instrumenata za veće investicije.
Hrvatska trenutno uživa povoljan gospodarski zamah, ali struktura tog rasta postaje sve neuravnoteženija. Javna potrošnja raste brže od produktivnosti, privatni sektor gubi snagu, a investicijski potencijal slabi. HUP poručuje: ako se sadašnji trenutak ne iskoristi za duboke strukturne reforme i jačanje privatnih ulaganja, Hrvatska riskira usporavanje i propuštanje „razvojnog prozora“ do 2035. godine.
